Kad se golema psina vrati doma, društvo će joj praviti dinosaur
Megaakcijom je morska neman iz Prirodoslovnog muzeja preseljena na Velesajam
Punih je 88 godina to bila glavna atrakcija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, no jučer je otišla u podstanare. Golema psina Cetorhinus maximus, morska neman duga 7,6 metara, složenim je zahvatom preseljena s drugog kata muzeja u Demetrovoj, gdje je uveseljavala i zastrašivala generacije djece, a novi je privremeni dom našla na Velesajmu.
– Nije bilo moguće drukčije je preseliti nego kroz krov. Pripreme su trajale tjedan dana. Naši kustosi, tehničari i preparator s građevinarima su dogovarali optimalan način zaštite eksponata kako bi šanse da se ošteti bile minimalne – govori ravnateljica Tatjana Vlahović.
Atrakcija u vlaku
Prije pothvata psina je obložena zaštitnim slojem spužve, a potom smještena u drveno-čeprema lični kavez u kojemu će provesti vrijeme do povratka u muzej koji bi se trebao obnoviti do kraja iduće godine. A jučer ujutro, kada su s krova uklonjene ploče i grede, akcija je počela.
– Radnici Ing-Grada selili su je dizalicom koja može podnijeti teret od dvije tone. To nas je malo brinulo jer nitko zapravo ne zna koliko golema psina teži. Prije 88 godina preparirao ju je poznati muzejski preparator Pavao Allinger, a iako zapravo ne znamo što je sve u nju stavljeno, pretpostavljamo da ima betona, piljevine, kamenja. Kada je preparirana, samo je njezina koža težila 800 kilograma, a masa jetre iznosila je oko 250 kg – navodi ravnateljica podatke o impozantnoj morskoj zvijeri.
Podjednako uzbudljiv kao ovaj privremeni odlazak bio je i dolazak psine u Prirodoslovni muzej. Ulovljena je, naime, 1934. kod Kraljevice u blizini Bakarskog zaljeva. O tome tko ju je ulovio ne postoje podaci, no vrlo brzo nakon toga ukrcala se na vlak Zagrebu. Tadašnji tisak izvještavao je o njezinu putovanju, a navodno je u metropolu stigla na otvorenom vagonu pa su je putem zadivljeno promatrali stanovnici mjesta u Primorju i Gorskom kotaru kroz koje pruga prolazi. Svoj prvi smještaj u Zagrebu psina je pronašla u hangarima na prostoru gdje će se dva desetljeća kasnije smjestiti Velesajam. I sada se onamo vratila, a društvo će joj u jednom od paviljona praviti velika bijela psina koja je iz Prirodoslovnog muzeja preseljena prije nekoliko tjedana.
Golema je psina, baš kao i njezina “cimerica”, desetljećima bila kraljica Zbirke riba Prirodoslovnog muzeja, no malo tko zna da je onamo završila slučajno. Naime, morsku neman trebao je udomiti Prirodoslovni muzej u Ljubljani koji je ponudio više novca za njezin otkup. Međutim, kako je od ulova do transporta u Zagreb proteklo dosta vremena, psina se počela ozbiljno kvariti i smrdjeti pa je postojala opasnost da posve propadne stoga put do Ljubljane nije bio izvediv.– Zalaganjem profesora Krunoslava Babića, tadašnjeg ravnatelja Hrvatskoga narodnog zoološkog muzeja, kako se naša ustanova onda zvala, ostala je u Zagrebu – ističe T. Vlahović. Useljena je na isti način na koji su je jučer privremeno iselili, odnosno dizalicom preko krova. A baš kao i muzej u kojemu je dugo stanovala, i golema je psina stradala u potresu pa će joj biti potrebna restauracija, kaže ravnateljica, no za to se čekaju sredstva iz EU fondova.
Žele nabaviti iguanodona
To je druga po veličini riblja vrsta, nakon kitopsine, a živi u svim svjetskim morima i oceanima s umjerenom temperaturom. Hrani se planktonom i posve je bezopasna za ljude. U prošlosti su je lovili i slovila je kao dobar izvor hrane, uključujući onu stočnu, te se od nje dobivalo ulje, a na Dalekom istoku na cijeni su dugo bile leđne peraje goleme psine. Zbog pretjeranog izlova u proteklih 100 godina njezina je populacija pala na 50 – 79 posto nekadašnje. Njezin je izlov danas zabranjen pa se populacija polako počinje oporavljati.
U svjetskim morima, procjenjuje se, trenutačno pliva oko 20.000 jedinki ove impozantne vrste.Moglo bi se dogoditi i da golema kitopsina nakon povratka u Prirodoslovni muzej više ne bude najveći eksponat, ističe ravnateljica.
– U zbirkama imamo 1,4 milijuna predmeta, ali u postupku smo nabave dinosaura. Voljeli bismo da to bude iguanodon, vrsta koja je između ostalog živjela na današnjem području Brijuna, no to ovisi o dostupnim eksponatima. T akođer, kada se uredi, na stropu našeg novog atrija visjet će kitovi, velike ribe i ptice – govori T. Vlahović.
Podsjetimo, 118 milijuna kuna vrijedna obnova Prirodoslovnog muzeja u iznosu od 50 posto se financira iz fondova EU, polovinu plaća Grad, a trebala bi biti dovršena do kraja 2023.