Energetska kriza, korona, plaće dižu potrošnju države za 11 milijardi kuna
Iznos koji se očekuje od EU penje se na impresivnih 33,4 milijarde kuna te tako ovisnost domaćeg proračuna o novcu iz EU iznosi 20 posto. Dodatne tri milijarde kuna više donijet će i naplata poreza
Rast hrvatskog gospodarstva u ovoj će se godini zbog rata u Ukrajini i posljedica koje on nosi smanjiti za trećinu, s prije očekivanih 4,4 na 3 posto. Prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna donosi gotovo 11 milijardi kuna veće rashode državnog proračuna i 6,6 milijardi kuna veće prihode od onih koji su planirani potkraj prošle godine. Državna potrošnja tako skače na nepunih 185 milijardi kuna, dok bi prihodi trebali biti 171 milijardu kuna. Dodatni priljev novca, kad su u pitanju prihodi, trebao bi biti više rezultat naplaćenih poreza (oko tri milijarde kuna), gotovo dvije milijarde kuna više očekuje se od doprinosa te dodatna milijarda iz europskih fondova. Iznos koji se očekuje od Europske unije po raznim osnovama penje se na impresivnih 33,4 milijarde kuna te tako ovisnost domaćeg proračuna o novcu iz EU iznosi 20 posto.
Premijer Andrej Plenković ističe da prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva.
Rast iznad prosjeka EU
Ipak, više plaće su samo kap u moru povećanih troškova države i na njih će se usmjeriti “samo” tristotinjak milijuna unutar predloženog povećanja rashoda od 10,9 milijardi kuna. Ostvari li se predviđanje od tri posto rasta, bit će to i dalje više od prosjeka ostalih članica EU. Takav rast ostvarit će se uz planiranu godišnju inflaciju od gotovo 8 posto. Velik rast cijena utjecat će i na pojačan priljev sredstava od PDV-a te ostalih poreza. Rast zaposlenosti povećat će budžete socijalnih fondova, no ni to neće biti dovoljno da se izbjegnu česte sanacije zdravstvenog sustava za koji se ovim rebalansom osigurava dodatnih 3,5 milijardi kuna. Resoru zdravstva ukupno se preusmjerava nešto više od četiri milijarde kuna, a resoru rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi budžet raste oko tri milijarde kuna. Samo za indeksaciju mirovina i ostala mirovinska prava trebat će 1,5 milijardi kuna više od plana, gotovo 700 milijuna kuna otići će na popunjavanje robnih zaliha, dok će u resor obrane otići dodatnih 535 milijuna kuna za materijalno-tehnička sredstva. Potpore za čuvanje radnih mjesta povećavaju se za 367 milijuna kuna, a izdaci za plaće zaposlenih u javnom sektoru oko 300 milijuna kuna.
Hrvatska će ove godine za financiranje privatnog smještaja izbjeglica izdvojiti 285 milijuna kuna. Skupe su i izgubljene pravomoćne sudske presude na koje će iz proračuna otići 220 milijuna kuna, čak 200 milijuna kuna više nego što se planiralo potkraj prošle godine.
- Cilj je rebalansa da iziđemo ususret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina - izjavio je premijer te podsjetio da rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, te naknadu za ugroženog kupca energenata. Ministar financija Zdravko Marić obećava da će se javni dug do kraja ove godine ipak spustiti na 76,2 posto BDP-a, dok bi deficit, iako sada povećan, trebao i dalje biti ispod 3 posto BDP-a.
Središnji će proračun povećati svoj deficit za oko 4,3 milijarde kuna, na 13,6 milijardi, ali opća slika bi trebala biti nešto povoljnija jer će se metodološki taj manjak dijelom pokriti suficitom kod izvanproračunskih korisnika te boljim financijskim položajem lokalnih jedinica. Marić kaže da je koronakriza dosad stajala državu oko 42 milijarde kuna. Koliko će nas stajati rat u Ukrajini tek će se vidjeti jer su male šanse da će predloženi rebalans biti ujedno i posljednji u ovoj godini.
Rata kredita raste 150 kn
Savjet Hrvatske narodne banke, u kojemu sjedi i ministar financija, kaže da ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima raste, a posljedice rata u Ukrajini uglavnom se prelijevaju putem kretanja cijena sirovina i drugih dobara na globalnim i regionalnim tržištima. Problem su i sve skuplje nekretnine, no da bi se to tržište smirilo, potrebno je, kažu, zajedničko djelovanje različitih ekonomskih i drugih politika.
Ovo ljeto očekuje se i povećanje kamatnih stopa u eurozoni, što će se s određenim vremenskim odmakom od nekoliko mjeseci preliti i na cijenu kredita za potrošače. Zamjenica guvernera Sandra Švaljek kaže kako su izračunali da će dizanje kamatne stope na stambene kredite za jedan postotni poen povećati godišnje obveze dužnika za otprilike 1800 kuna, odnosno mjesečna će rata skočiti za 150 kuna.
Država već plaća veće kamate na nova zaduženja, a ove će godine novi deficit i otplata starih kredita državu stajati oko 44 milijarde kuna.