Trezor za kovanice kuna sagradit će HSB Gradnja u 100 dana i za 17,36 milijuna kuna
Izgradnja Futura ponudila je najmanji iznos, ali posao nije dobila jer je navela dulji rok gradnje od 120 dana
Ministarstvo obrane RH napokon je odlučilo tko će graditi halu u zagrebačkoj vojarni Croatia u koju će HNB pohraniti kovanice kuna pri uvođenju eura u Hrvatskoj koje je planirano od 1. siječnja 2023. godine. Odluka da gradi halu pala je na tvrtku HSB-Gradnja iz Slavonskog Broda koja je ponudila da će taj posao obaviti za 17,36 milijuna kuna u roku od sto dana od potpisivanja ugovora. To je oko 20 posto više od procijenjene vrijednosti radova (14,4 milijuna kuna bez PDV-a). Inače, u natječajnoj dokumentaciji naveden je rok gradnje četiri mjeseca od potpisivanja ugovora.
Devet ponuda
Ta je hala trebala biti spremna do 1. srpnja ove godine, ali je MORH-ov natječaj za njezinu gradnju, objavljen još početkom siječnja, zapeo pa su ponude otvorene tek potkraj travnja. Za taj posao stiglo je ukupno devet ponuda, i sve su bile iznad procijenjene vrijednosti. Elektrocentar Petek je tako ponudio 20,5 milijuna kuna, Hedmom 19,4 milijuna, P.G.P. 18,6 milijuna, Lavčević 25,5 milijuna, Hidroing 29,6 milijuna, Izgradnja Futura 17,17 milijuna, Reliance 22,5 milijuna kuna te Graditelj svratišta 18,9 milijuna kuna. Tako je iznos nekih ponuda bio i sto posto veći od procijenjene vrijednosti. Iako je
Izgradnja Futura ponudila najmanji iznos, posao ipak nije dobila jer je navela da će halu sagraditi za 120 dana, dok se HSB - Gradnja obvezala da će taj posao obaviti za sto dana pa je na toj stavci dobila više bodova. Rok mirovanja ove odluke je 15 dana, a svi koji nisu prošli na natječaju imaju pravo na žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u roku od 10 dana od primanja ove odluke. A moguće žalbe oduljile bi još više početak gradnje hale. U najboljem slučaju, bez žalbi i ako radovi počnu potkraj svibnja hala bi mogla najranije biti gotova tek u rujnu. U toj hali će se čuvati 1,1 milijarda kunskih kovanica, težine 5,2 tisuće tona. HNB i Ministarstvo obrane RH sklopili su predugovor prema kojem će MORH sagraditi tu halu i zatim je dati u najam HNB-u.
S obzirom na to da hala neće biti gotova na vrijeme, odnosno do 1. srpnja kad ju je HNB trebao početi koristiti, MORH će, sukladno predugovoru s HNB-om, osigurati korištenje zamjenskih objekata. Predugovorom je dogovorena cijena najma hale od 86,65 kuna po četvornom metru, a tim montažnim objektom HNB će se koristiti 54 mjeseca, uz mogućnost produljenja najma do najviše 12 mjeseci. Iz MORH-a su već prije poručili da imaju alternativno privremeno rješenje u istoj vojarni, koje je u pripremi te da će ono za prihvat kovanica u povlačenju biti spremno do 1. srpnja ove godine.
Prema podacima iz natječajne dokumentacije, unutar prostora vojarne “1. gardijske brigade Tigrovi - Croatia” u Zagrebu planirana je gradnja nove građevine - skladišne hale s uredskim prostorima. Kolni, a ujedno i pješački ulaz na parcelu je sa sjeverozapadne strane. Pristupni prostor građevini dijeli se na servisni dio te prostor za pristup uredskom dijelu. Građevina će biti smještena u sjeverozapadnom dijelu parcele i sastojat će se od skladišnog prostora te pratećih uredskih prostora. Skladišni prostor je okvirnih tlocrtnih dimenzija 31x97 metara, odnosno oko 3000 četvornih metara, a uredski prostor s toplinskom podstanicom bit će dimenzija 20x6,5 metara odnosno 130 kvadrata. Nosiva konstrukcija skladišne hale u kojoj će se čuvati kovanice planira se izvesti od prefabriciranih armiranobetonskih montažnih elemenata. Predviđena je fasadna obloga od aluminijskih sendvič-panela na pripadajućoj čeličnoj potkonstrukciji te fasadno ostakljenim površinama na visini od 4,5 metara.
Unutar vojnog kompeksa
Krov skladišne hale bit će dvostrešni, završno izveden od aluminijskih krovnih sendvič-panela na pripadajućoj čeličnoj potkonstrukciji.
Hala odnosno građevina koju će od MORH-a unajmiti HNB bit će smještena unutar vojnog kompleksa koji je opremljen komunalnom infrastrukturom te će se koristiti postojeći priključci na vodovodnu, kanalizacijsku, hidrantsku i telekomunikacijsku mrežu te vrelovod i mrežu električne energije.