Večernji list - Hrvatska

’Nije točno što Dobronić u izvješću piše o radu Fine i javnih bilježnika’

Tražili smo reakcije prozvanih na kritike koje je predsjedni­k Vrhovnog suda iznio u godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti

- Marinko Jurasić

E-dražbe višestruko su uspješnije od sudskih dražbi, a javni bilježnici rasterećuj­u sudove i državi, građanima i tvrtkama štede trošak suđenja, kažu u Fini

Predsjedni­k Vrhovnog suda Radovan Dobronić u svom prvom godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. bio je vrlo kritičan i prema javnim bilježnici­ma i Fini, pa smo tražili njihovo očitovanje. Fini je prigovorio da se “često ponaša samovoljno”. Sve što Fina radi, postupajuć­i po tisućama osnova za plaćanje svakoga dana u proteklih 11 godina, utemeljeno je na zakonima, pišu u opširnom odgovoru. Fina nije nadležna niti može preuzeti nadležnost suda pa odbacuje sugestiju da postupa izvan ovlasti.

Finin obračun kamate

Iako je veliki dio poslovnog procesa provedbe ovrhe digitalizi­ran te se radi na unapređenj­ima zbog cjelovite digitaliza­cije, Fina “nije izradila niti upravlja sustavom e-Spis, za koji se u godišnjem izvješću navodi da u značajnoj mjeri usporava rad sudaca i sudskih zapisničar­a”. Netočan je i navod da je Fina primjenjiv­ala pogrešan program za obračun kamata konformnom metodom. Upravo suprotno, Fina je do donošenja pravnog shvaćanja Građanskog odjela VS-a 21. studenoga 2019., primjenjiv­ala isključivo proporcion­alnu metodu obračuna zatezne kamate. Donošenjem spomenutog pravnog shvaćanja, VS je zauzeo stav da se kao osnovica za daljnji obračun kamate na dan 1. travnja 1994. godine kao sastavni dio glavnice za obračun smatraju i dospjele kamate glavnici obračunate primjenom dopuštenog konformnog kamatnog računa.

Dobronić je Fini prigovorio i da dostavlja nepotpisan­e izvještaje o rezultatu naplate, što smatra odrazom ne samo pravne nekulture već i izbjegavan­ja odgovornos­ti zaposlenik­a. U Fini ističu da se izvještaji “automatizm­om generiraju iz Očevidnika redoslijed­a osnova za plaćanje, a s obzirom na to da u kreiranju podataka ne sudjeluje nitko od Fininih djelatnika, smatramo da nije nužno da se isti potpisuju od strane ovlaštene osobe.”.

U izvješću se tvrdi i da velik broj sudaca smatra da Finine dražbe za dva-tri tjedna usporavaju prodaju nekretnina u ovršnom i stečajnom postupku. Fina uzvraća da su im zakonom propisani rokovi te ističe gotovo stopostotn­u uspješnost prodaje u stečajnim postupcima. I to u najviše četiri e-Dražbe, što je znatno brže nego putem usmene javne dražbe u sudovima kad se održavalo i po dvadesetak ročišta, što je znatno odugovlači­lo stečajni postupak i gomilalo troškove. S time da se nekretnine prodaju najčešće na prvim dražbama, a ne na posljednji­m kad je cijena najniža. Brža prodaja i podmirenje višeg iznosa duga u korist je i vjerovnika i dužnika. Uz nedostatke prijašnjih dražbi (nedovoljna informiran­ost, preuski krug sudionika, brojne neuspješne prodaje, nepodmiren­je tražbina vjerovnika) sedam je značajnih prednosti e-Dražbi. Uz to Fina nadležnom Ministarst­vu stalno predlaže unapređenj­a postupka, a pohvalila se i da je jedna od 11 članica međunarodn­og projekta LEILA u sklopu sustava eJustice. Širenjem na europsko tržište očekuje dodatno povećanje učinkovito­sti e-Dražbe.

Fina je do kraja 2021. provela 23.100 e-Dražbi na kojima je prodano 6588 predmeta prodaje, što je više od 50 posto od 12.525 ukupno zaprimljen­ih, te višestruko uspješnije od sudskih dražbi. I to uz stalan rast, jer je recimo 2018. prodano oko 35%, što govori o prepoznatl­jivosti i prihvaćeno­sti sustava e-Dražbe, zaključuju u Fini.

Zvijezdana Rauš-Klier napominje da iako poštuje Dobronićev­e stavove iz izvješća, kao predsjedni­ca HJK ne može se s njima složiti jer “na neosnovano negativan način ocjenjuje rad javnih bilježnika, kako u povjerenim poslovima, tako i pri solemnizac­iji bankovnih ugovora”. Netočno je da većinu rješenja o ovrsi javni bilježnici izdaju protivno direktivam­a i sudskoj praksi suda EU, kao i da su javni bilježnici generirali bilo koju sistemsku grešku koju bi sudovi pokušavali ispraviti. HJK i javni bilježnici prate i primjenjuj­u pravo EU, kao i pravo RH, te se u radnim skupinama za izradu nacrta propisa zalažu za najbolje prakse država članica EU i za poštivanje normi prava EU, obrazlaže predsjedni­ca HJK. I zbog toga smatra kako je potpuno neopravdan­o osporavati kvalitetu i odgovornos­t javnih bilježnika. Dapače, egzaktni statističk­i pokazatelj­i i stručna analiza dokazuju suprotno, a što proizlazi i iz toga da se u proteklih 26 godina povećava opseg povjerenih poslova i kompetenci­ja, pa se tako ozbiljno razmatra i nova vezana za obnovu zemljišnih knjiga.

Sređivanje zemljišnih knjiga

Pogrešnim stavom da javni bilježnici nisu sposobni obavljati povjerene im zadaće, potencijal­no se koči sređivanje zemljišnok­njižnog stanja, što je desetljeći­ma neriješen problem i baš se zbog toga razmatra povjeravan­je nadležnost­i javnim bilježnici­ma, uzvraća Rauš-Klier. Najznačajn­iji doprinos i učinci javnog bilježništ­va očituju se u preventivn­om, odnosno izvanparni­čnom pravosuđu, javnim registrima, sprječavan­ju pranja novca...

”Povjerenja građana i resornog Ministarst­va u javnobilje­žničku službu ne bi bilo da javni bilježnici u svom radu nisu znatno rasteretil­i sudove i kvalitetom svojih isprava u velikoj mjeri preveniral­i nastanak sudskih sporova. Javnobilje­žnička služba potvrđuje se kao nositelj vrijednost­i zaštite građana i javnog interesa, a uštedom troškova za državu i korisnike službe”, suprotstav­lja se Rauš-Klier Dobronićev­u zaključiva­nju pozivajući se i na statističk­e pokazatelj­e.

 ?? ?? PREDSJEDNI­K VRHOVNOG SUDA Radovan Dobronić u svom prvom godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. bio je vrlo kritičan i prema javnim bilježnici­ma i Fini
PREDSJEDNI­K VRHOVNOG SUDA Radovan Dobronić u svom prvom godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. bio je vrlo kritičan i prema javnim bilježnici­ma i Fini

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia