Divimo se talijanskoj ili škotskoj baštini, a svoju puštamo da se urušava

Zahvaljujući digitalnim rješenjima ovdje čovjek može pomoću eholokacije letjeti poput šišmiša ili graditi svoj suhozid, kroz impresivan kinetički model može pomicati planinu ili stajati na planinskom vrhu s interaktivnim prikazom svega što se ispod njega nalazi u rasponu od 360 stupnjeva…, tako je slikovito objašnjeno zbog čega je Centar za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka sredinom travnja trijumfirao u zlatnoj kategoriji prestižne međunarodne nagrade Muse Creative Awards, na koju se godišnje prijavi više od 3000 projekata iz cijelog svijeta. Riječ je o projektu kroz koji je interpretirana kulturna i prirodna baština Učke i Ćićarije i koji posjetitelju omogućava da zaroni u impresivnu priču o moćnoj gori… No, nije to jedini hrvatski projekt nagrađen zlatom. Zlatnu nagradu Muse Creative Awards dobio je i projekt obnovljene tvrđave Medvedgrad, odnosno Centar za posjetitelje Medvedgrad, koji posjetiteljima daje iskustvo ulaska u začarani svijet drevne Medvednice, planine koja se natkriljuje nad Zagrebom. Kroz multimedijalni postav teče priča o prirodnoj baštini Medvednice i srednjovjekovnoj povijesti Zagreba, a već je prvi korak u drevnu utvrdu ispod koje se prostire suvremeni grad kao korak u neku bajku, u kraljevstvo drevnih šuma, u tajne planine i začaranu povijest… U obrazloženju zlata za Medvedgrad stoji: “Osjetilno poticajne, vizualno ugodne i vrlo interaktivne izložbe potiču sva osjetila, stvaraju dugotrajno sjećanje i dublje omogućavaju razumijevanje tvrđave i planine na kojoj leži, kao i njihovih isprepletenih priča o baštini…” Uz to, projekt s Učke otprilike je u isto vrijeme dobio i nagradu BigSEE Tourism Design Award 2022, i to u kategoriji kreativnih priča i iskustava temeljenih na identitetu… Međunarodni žiri ocijenio je da je baštinska priča Učke jedinstveno i originalno kreativno postignuće.

Oba projekta suautorski potpisuju Muze, tvrtka koju je prije 16 godina osnovala Dragana Lucija Ratković Aydemir, pionirka na području interpretacije baštine u Hrvatskoj, kulturna menadžerica, predsjednica nacionalne udruge za interpretaciju baštine Interpretirajmo Hrvatsku i članica Nadzornog odbora europske baštinske asocijacije Interpret Europe.

– Obje nagrade prepoznaju kreativne uspjehe i inovativne pojedince koji pomiču granice i inspiriraju druge. Ponosne smo što u kategoriji Exhibition Experience, u kojoj smo kandidirale ove projekte, nagradu Muse Creative Awards naš cijeli autorski tim dijeli s, primjerice, Muzejom židovskog naroda u Izraelu i američkim paviljonom na Expou u Dubaiju… To je priznanje inovativnosti i kreativnosti, kojih u Hrvatskoj ima, ali su, nažalost, rijetko prepoznati… – govori Dragana Lucija Ratković Aydemir, koja priznaje da i danas zna osjetiti frustraciju kad vidi bogatu hrvatsku baštinu koja ostaje neispričana i s kojom ljudi nisu povezani. Ne samo da bi moralo biti drugačije, nego bi upravo interpretacija baštine mogla biti temelj razvoja održivog turizma i niza djelatnosti koje se na njega naslanjaju.

Naravno, stanje nije isto kao što je bilo prije 16 godina, kad je nju upravo ta frustracija zbog neispričanih, gotovo zatajenih baštinskih priča, potaknula da ode iz Ministarstva kulture u kulturno poduzetništvo, ali daleko je od zadovoljavajućeg. Znat ćemo da smo na dobrom putu, kaže, kad hrvatski građani budu povezani sa svojom baštinom, kad budu na nju ponosni i s njom živjeli, kao što, na primjer, žive Talijani ili Škoti. Građani tih država možda ne znaju sve činjenice iz svoje povijesti, ali oni svoju baštinu ugrađuju u mnoge aspekte svakodnevnog života jer su na nju ponosni, a pragmatično prepoznaju da ona potiče razvoj.

– U Hrvatskoj još uvijek nije tako. Generalno govoreći, mi rijetko osjećamo dublju povezanost i ponos kad govorimo o svojoj baštini. Italija je, recimo, sačuvala i revitalizirala svoje srednjovjekovne gradiće, a mi smo, s izuzetkom Istre, mnoga naslijeđena blaga devastirali ili pustili da se od nebrige sami uruše… Puno puta sam se uvjerila da su hrvatski građani jako zapušteni kad je riječ o baštini. Ne zato što su lošiji od drugih, nego jednostavno nisu educirani da budu osjetljivi na pitanja identiteta i ambijenta u kojemu žive. To nije vrijednost koja se kod nas njeguje. U nama nitko ne potiče osjećaj ponosa na nasljeđe, a pogotovo nas ne uči da bismo na baštinskim temeljima mogli pokrenuti razvoj. Naši građani nemaju referentne točke ili, kako volimo reći, benchmarks jer, opet gledajući u prosjeku, malo putuju i većina ne zna što se događa izvan naših granica… Ali za iskorak je dovoljno da se pojavi jedna jedina osoba u zajednici koja te razumije. Samo jedna otvorena osoba dovoljna je da se stvari pokrenu… – ističe naša sugovornica.

Prvi baštinski projekt u Hrvatskoj koji je izašao iz uobičajenih okvira započele su upravo Muze. Riječ je o ogulinskom Centru za posjetitelje Ivanina kuća bajke, koji je potaknuo zanimanje za taj grad, unaprijedio lokalno gospodarstvo, a Ogulin učinio brendom na polju kulturnog turizma… Stalni postav Ivanine kuće bajke Hrvatsko je muzejsko vijeće proglasilo 2013. godine najboljim u Hrvatskoj, a 2016. godine ulazi u uži izbor za nagradu Europskog