Očekivalo se da će travanj donijeti ubrzavanje inflacije zbog poskupljenja struje i plina, ali cijene su kod nas i u prijevozu, hrani, stanovanju...
je bio usklađen s EU, a travanjska razlika proizlazi iz toga što je kod nas hrana puno više zastupljena u košarici proizvoda koji služe za izračun inflacije – dodaje Ivanov.
Inače, stav je europskih vlasti da će cijene imati uzlazni trend do sredine ovoga ljeta, a nakon toga bi se trebale smiriti te se 2023. godine vratiti u prihvatljive okvire od oko tri posto. Najviše su cijene rasle u baltičkim zemljama gdje inflacija ide i do 20 posto, ali inflacija je znatno ubrzala i u drugim istočnoeuropskim ekonomijama, dok najmanje problema s inflacijom imaju Francuska i Malta te se ona na godišnjoj razini kreće 4 do 5 posto.
Europska unija optimističnija je po pitanju hrvatske inflacije od nas samih, njihova je procjena da će se na godišnjoj razini rast potrošačkih cijena kod nas kretati oko 6 posto, dok hrvatska Vlada očekuje oko osam posto inflacije. Travanjski šok pokazuje da su domaći prognostičari ipak nešto precizniji.
Iz Hrvatske narodne banke dobili smo odgovor iz kojega se vidi da ne očekuju da će zbog inflacije Hrvatska imati probleme na planiranom putu prema uvođenju eura.
– Imajući u vidu da je kretanje inflacije u Hrvatskoj podudarno s kretanjem inflacije u EU, odnosno u eurozoni, i to ne samo u proteklih 12 mjeseci – razdoblju koje je relevantno za ocjenu maastrichtskog kriterija stabilnosti cijena – očekujemo da ćemo i taj kriterij uspješno zadovoljiti. No u formalnom smislu uspješnost zadovoljavanja svih maastrichtskih kriterija, pa tako i inflacijskog, bit će ocijenjena u Izvješću o konvergenciji koje će Europska komisija objaviti početkom lipnja, a na temelju kojeg će potom u srpnju Vijeće EU donijeti odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., poručuju iz središnje banke.
Europi prijeti recesija
– U Europi nemamo pregrijavanje i inflaciju potražnje kao u Americi. U Europskoj uniji najvećim dijelom u pitanju je troškovna inflacija, što je i razlog da se Europska središnja banka sporije od drugih odlučuje za povećanje kamatnih stopa. No Europi prijeti recesija zbog geopolitičkih rizika i vanjskih faktora više od ostalih ekonomija. Vidimo da Finci i Šveđani žele u NATO, što samo znači da s Rusima idemo barem u desetogodišnje neprijateljske odnose, a energente o kojima smo ovisni ne možemo zamijeniti u kratkom
• roku – naglašava Ivanov.