Da bi se ostvarili ciljevi često treba plivati uzvodno
Potrošači ekološkog mesa prepoznaju kvalitetu. Naše su cijene dvostruko više u odnosu na uvozno meso, s kojim je cijene i nemoguće usporediti s obzirom na to da se uvozna teletina, primjerice, nudi uglavnom u lošijim kategorijama mesa poput prsa, vrata, rebara dok gotovo da nema u ponudi buta ili kotleta. No kupci koji nam dolaze nisu zainteresirani za meso iz trgovačkih centara čak da im ga se i pokloni. Sredinom siječnja cijene smo povećali za oko 10%, nevezano za krizu u Ukrajini, a potom ih među rijetkima umanjili za stopu PDV-a od 1. travnja čime su pale na razinu iz lipnja 2020. kada smo otvorili vlastitu maloprodaju.
Mjere bez kontrole
No s rastom troškova i za 30% zadnjih godina ipak ćemo morati povisiti cijene za 10-ak posto, Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef iz Udbine i jedini hrvatski ekološki proizvođač mesa sa zatvorenim ciklusom – od reprodukcije do vlastitog tova, klaonice, prijevoza, hladnjače i maloprodaje.
Teško je vjerovati da ćemo i u Hrvatskoj dočekati prizore tisuća kravica na nepreglednim zelenim pašnjacima kako se to viđa u Francuskoj, Sloveniji ili Austriji. No na dijelu Krbavskog polja kojim, što na vlastitoj, što na državnoj zemlji u zakupu, gospodari Natura Beef, prve junice i njihovi podmladci ovih su dana već zaposjele ozelenjene livade na kojima će ostati sve do zime. Osnovni preduvjet za ekstenzivan uzgoj goveda i ostale stoke velike su površine za ispašu poput napuštenih i nezagađenih područja poput Like iz kojih se iselio veliki dio stanovništva i koja bez puno napora omogućuju organizaciju uzgoja i proizvodnje po ekološkim principima. No ključni problem stočarstva na ovim područjima je taj što odgovorni nisu na vrijeme prepoznali njihov potencijal, priča Kušeković. S neselektivnim mjerama omogućilo se da mnogi iskoriste zakonski pružene prilike i u negativnom svjetlu prikažu i one koji se stočarstvom bave na ispravan način i s potpuno različitim ciljevima.
Iako na području Krbavskog polja i Like ima još slobodnog zemljišta koje se ne obrađuje, ogromne površine na području općine Udbina dane su u zakup brojnim OPG-ovima koji na njima ne obavljaju niti ne planiraju bilo koju vrstu poljoprivredne proizvodnje, već im površine služe isključivo za ostvarivanje prava na poticaje. Kontrole pase li na njoj ijedno grlo nedostatne su i gotovo nikakve, pa se i oni koji su na njoj razvili zavidnu proizvodnju boje kako bi mogli ostati bez zemlje za koju umjesto dugoročne koncesije, opetovano potpisuju petogodišnji zakup.
A da je priča s dodjelom poljoprivrednog zemljišta koje je ključan preduvjet jasnija, samo bi se po pitanju govedarske proizvodnje na oko 100-150 tisuća hektara pašnjačkih površina, uz pripadajuće površine livada i oranica za proizvodnju krme za ishranu stoke, na godišnjoj razini moglo proizvesti oko 35-40 tisuća komada teladi za daljnji tov što zadovoljava otprilike trećinu godišnjih potreba RH, tvrdi Kušeković. Trenutačno proizvodi oko 50 tona telećeg i junećeg mesa godišnje. Prodaje ga preko vlastite maloprodaje u Zagrebu, surađuje s dvije trgovine domaće hrane u Zagrebu, Mrkvica i Grga Čvarak te s pet dućana Mercatora u Ljubljani i Kranju.
U iduće dvije do tri godine planira i udvostručiti proizvodnju te otvoriti još nekoliko prodajnih mjesta. Na farmi je sada 580 goveda svih kategorija - od rasplodnih grla, teladi, junadi za tov te podmlatka za daljnji rasplod. Oko 70% stada odnosi se na francusku mesnu pasminu Aubrac, a ostatak na križane mesne pasmine i Blonde d´Aquitaine. Oko 1100 ha zemljišta od čega oko 800 ha pašnjaka te 150 ha oranica i 150 ha livada, to je premalo za dostatne količine vlastite hrane. Nedostaje mu još oko 200 ha pa dio kupuje od drugih proizvođača pri čemu nije toliko sporna cijena koliko relativno mali broj ekoloških proizvođača krmnog bilja koji su spremni za nabavljenu robu izdati račun.
Regionalizacija proizvodnje
– S regionalizacijom poljoprivredne proizvodnje lako bismo došli do zaključka što i za koga na pojedinim područjima treba uzgajati, odnosno proizvoditi. Na krškim poljima u zaleđu obale osigurao bi se veći dio poljoprivrednih proizvoda vrhunske kvalitete za potrebe turizma, a već sada bismo, da smo pametni, sve karte bacili i na ekstenzivan uzgoj goveda za što imamo Bogom dane preduvjete – uvjeren je Kušeković.
– Da bi se ostvarili poslovni ciljevi često treba plivati uzvodno, suprotno od smjera koji nameće sustav – tvrdi Kušeković. No dokazao je, dodaje, da se i u nas može proizvesti visokokvalitetan proizvod te da se od toga može pristojno živjeti.
– Naši kupci znaju što je kvalitetan proizvod, pa kada imaju priliku i sigurni su da se zaista radi o kvalitetnom domaćem proizvodu spremni su izdvojiti i nešto više novca. Na cijene nikada nismo imali prigovora, dapače, česti komentar je da su vrlo poštene za kvalitetu koju nudimo – zaključio
• je Kušeković.
Kada bi dodjela zemljišta bila jasnija godišnje bi se moglo utoviti 3540 tisuća teladi