Sektore i podsektore,

Konačno se u hrvatski obrazovni sustav uključuju poslodavci, štoviše postaju partneri obrazovnim institucijama, a prvi se put u Hrvatskoj uvodi za škole, osnivače i resorno ministarstvo zakonska obveza planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pitom će Hrvatski zavod za javno zapošljavanje svake kalendarske godine definirati suficitarne i deficitarne programe obrazovanja na regionalnoj i lokalnoj razini, a po preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ujedno će se, konačno, definirati i politika stipendiranja učenika.

Modularna nastava kao iskorak

Ovaj obrazovni preokret u školovanju strukovnih učenika, naveden je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju koji u Saboru čeka drugo čitanje. Naime, trenutačno se u Republici Hrvatskoj strukovno obrazovanje izvodi u 302 strukovne škole i 252 obrazovna programa koji većinom datiraju iz 1994. i 1996. godine s malim izmjenama u prvom desetljeću 2000. godine.

– Istraživanja koja je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo zajedno s Europskom strukovnom agencijom u razdoblju od 2016. do 2018., pokazuju da postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada, odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. Također, istraživanje je pokazalo da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika te da odgovornost za sveukupne ishode učenja nije jasna svim uključenim akterima. Nasuprot tim rezultatima, rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla. Osim navedenog nedostatka, potrebno je osigurati i relevantne mehanizme potpore koji će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada – poručili su iz Ministarstva obrazovanja navodeći razloge zbog kojih se uvodi novi Zakon nužan za red i modernizaciju strukovnog obrazovanja.

Naime sadržaj novih konačnih zakonskih izmjena, podloga su za ono što će u obrazovanju učenika strukovnih škola tek uslijediti – značajna i prava reforma strukovnog obrazovanja koja je do sada ostala u sjeni, nepravedno podcijenjena u odnosu na gimnazijsko obrazovanje.

Možda je to držanje strukovnog obrazovanja u sjeni i ispalo bolje jer strukovnjaci su svoju reformu gradili uočavajući sve pogreške koje su proizašle iz reformske Škole za život. Dakle, sve planirane izmjene, koje će ne samo olakšati učenicima nego i cijelom gospodarstvu Hrvatske, počele su onako kako priča i započinje – daleko od politike, među stručnjacima koji su još od 2018. godine razvijali i još uvijek razvijaju kurikularne dokumente, njih više od 120, koji bi trebali biti gotovi u prvoj polovici 2023. godine.

Upravo ti dokumenti dat će smjernice jer će se u strukovni obrazovni sustav, među ostalim, uvesti i modularna nastava koja će budućem strukovnjaku omogućiti da ne mora nužno u prvom razredu srednje škole birati zanimanje za koje se želi školovati. Dobar primjer modularne nastave je školovanje za kuhara i konobara – dakle riječ je o sektoru turizma, podsektoru ugostiteljstva u kojem i kuhar i konobar imaju u školovanju ista znanja koja moraju savladati, a ona se sada, kroz modularnu nastavu grupiraju u module uključujući u modul rad i predavanja više različitih strukovnih nastavnika. To znači da učenik ne mora odmah kao sada, odabrati kvalifikaciju, nego će pri upisu u srednju školu birati sektor i podsektor, a onda će, primjerice, u drugom ili trećem razredu, ovisno o izboru sektora, a na temelju onoga što je naučio i iskusio u prvoj godini, birati kvalifikaciju.

Takva modularna nastava neće biti univerzalna i neće biti jednako primjenjiva u svim sektorima, pojašnjava Mile Živčić, iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, već će biti prilagođena sektorima pa će se zajednički podsektorski dijelovi, ondje gdje je to moguće grupirati u module. Moduli također neće kod školovanja u svim zanimanjima jednako trajati – ovisno o nužnosti, obuhvatu i sadržaju za sektor, odnosno podsektor u nekom će zanimanjima trajati cijelu godinu, u nekima nekoliko mjeseci – ključ svega jest da se u sektorima i podsektorima pronađu zajednička znanja i vještine, ukine se rascjepkanost sadržaja koje uče učenici, a učenicima se da prilika da sami i s odgodom od godinu i dvije definiraju svoju kvalifikaciju.

– Modularnom nastavom odmiče se od organiziranja razredno-satno-predmetnog sustava. Iako se u primjeni može dogoditi da isti nastavnik izvodi nastavu iz jednog modula ili da jedan modul bude jedan skup ishoda učenja, pri planiranju i izradi kurikuluma potrebno je module međusobno maksimalno povezati kako bi se izbjegla predmetna rascjepkanost sadržaja ili predmeta. Odnosno, modul povezuje sadržaje iz različitih područja i tradicionalnih predmeta u logičnu cjelinu, čime se umanjuje rascjepkanost sadržaja prema nastavnim predmetima te nije istovjetan predmetnom poučavanju – poručuju iz Agencije za strukovno obrazovanje. Naime, iako je do implementacije ovakvog modela školovanja strukovnjaka još dug put, a novi Zakon tek na drugom čitanju, već sada se u strukovnim školama provode savjetodavni posjeti, a ravnatelji strukovnih škola intenzivno sudjeluju u razvoju i planiranju novog pristupa – naime već 20 ravnatelja vodi podsektorske skupine koje prate proces razvoja novih kurikulumskih dokumenta, a novi su planovi već predstavljeni pred 600 nastavnika i ravnatelja. U planu je i intenziviranje stručnog usavršavanja ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika nizom radionica te osnivanje mobilnih timova koji će pružati podršku u strukovnim školama.

– Agencija je do sada u ovaj proces uključila više do 1400 poslodavaca. Na izradi kurikuluma sudjeluju stručnjaci iz srednjoškolskog sustava i sustava za obrazovanje odraslih, visokoškolskog obrazovanja, poslodavci kako bi se međusobnim dijalogom i raspravama postigli što bolji konsenzus i što kvalitetniji kurikulumski dokumenti koji će potom služiti kao temeljni okvir za suštinsko mijenjanje strukovnog obrazovanja koji će pridonijeti kompetentnosti učenika

Kako bi se uostalom postigla i viša kvaliteta učenja temeljenog na radu te osigurali svi uvjeti za poslodavca i učenika, prvi se put Zakonom propisuje i mogućnost stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, koji provodi povjerenstvo koje će činiti predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, ministarstva nadležnog za obrazovanje, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore. Jasno je, među ostalim, definirano da dolaskom učenika kod poslodavca, poslodavac učeniku mora osigurati mentora koji je u radnom odnosu kod poslodavca te je osposobljen za poučavanje na radnom mjestu, a mentorska ključna zadaća jest da osigurava kvalitetu procesa učenja učenika. Poslodavac mentoru mora osigurati trajno stručno usavršavanje. Među ostalim, poslodavac kod kojeg učenik uči učeniku će morati osigurati prostorne, materijalne i kadrovske uvjete potrebne za postizanje ishoda učenja koji se provode kod poslodavca, voditi dokumentaciju pohađanja učenja temeljenog na radu, surađivati s ustanovom za strukovno obrazovanje i omogućiti razmjenu znanja i novih tehnologija te putem mentora sudjelovati u izradbi

• i obrani završnoga rada učenika.