Arsen Bauk

S predsjednikom Milanovićem slažem se osamdesetak posto. Onih dvadesetak posto ostavlja prostora za drukčije mišljenje

SDP želi pozvati na javno saslušanje ministra zdravstva Vilija Beroša. Riječ je o opciji koju saborski Poslovnik predviđa, ali koju nitko do sada nije upotrijebio iako je kao novina unesena prije četiri godine. Zašto su se odlučili za tu opciju, ali i koliko je slučaj trudnice Čavajda uspio ujediniti opoziciju od centra na lijevo, kao i o predsjednikovim zadnjim porukama koje idu prema tome da treba ukinuti Ustavni sud, razgovarali smo sa saborskim zastupnikom SDP-a Arsenom Baukom.

Mislite li da će do javnog saslušanja ministra Beroša na kraju doista doći i što je zapravo cilj te inicijative koju podupiru i ostale stranke lijevog spektra u Saboru?

Cilj je da se neke stvari vezane za primjenu postojećeg zakona koji regulira pravo žene na izbor razjasne. Počevši od postupanja u bolnicama, radu komisija koje odlučuju o pravu iz članka 22. Zakona, o tome koliko priziv savjesti liječnika utječe na nemogućnost ostvarivanja prekida trudnoće kad žena ima na to pravo. O tome hoće li doći, odlučuje većina, ali vjerujem da i sam ministar želi da iza tog slučaja ne ostanu neodgovorena pitanja. Postoje, naravno, i drugi mehanizmi da ministar dođe u Sabor, ali držimo da je javno saslušanje najprimjereniji u ovom trenutku.

Slučaj trudnice Mirele Čavajda očito je “probudio” ljevicu. Ozbiljno razmatrate i opciju referenduma kako bi se u Ustav vratio pobačaj. Zašto još nemate odluku, što je dilema?

Riječ koju spominjete, a koju ću ja upadljivo izbjegavati izgovarati, nikad nije bila u Ustavu. Želimo u Ustav vratiti odredbu koja je ispala s javne rasprave prije 32 godine, a koja govori o pravu žene da slobodno odlučuje o rađanju djece kako bismo prevenirali mogućnost da neki drugi sastav Ustavnog suda, kao što se to dogodilo u Americi, na drukčiji način protumači odredbu o poštovanju osobnog i obiteljskog života te dostojanstva, a na štetu žena. Što se tiče načina na koji bi se ta odredba vratila u Ustav, preferiramo da se to dogodi u Saboru.

Hoće li se time riješiti ključni problem priziva savjesti, odnosno činjenica da postoje bolnice bez ginekologa koji nema priziv savjesti i što se Zakon o pobačaju iz 1978. godine ne provodi?

Neće. Zato i želimo dovesti ministra da čujemo kako Vlada misli riješiti to pitanja da jedno pravo (priziv savjesti) ne ugrožava drugo pravo (pravo na izbor).

Okuplja li se ljevica oko ičega osim oko ideologije ili pak stisnuta konzervativnim pritiscima?

Oba puta kad je SDP pobijedio na parlamentarnim izborima, moj je dojam da su u samoj kampanji ideološka pitanja bila u drugom planu. Ali, oko čega bi se inače ljevica trebala okupiti nego oko ideologije?

Je li SDP konačno odlučio kako će se postaviti po pitanju Finske i Švedske i, dođe li do ratifikacije sporazuma za njihov ulazak u NATO, kako ćete vi glasati?

Izraz “konačno” u vašem pitanju dao bi naslutiti da je rasprava u Saboru danas, a glasanje sutra. A trenutačna situacija mogla bi se opisati rečenicom “kud svi Turci, tud Švedska i Finska”. Ja bih volio da te dvije zemlje uđu u NATO ako to žele. Žao mi je što Finska više nije dobra u skijaškim skokovima, ali navijam za njih u hokeju.

Je li u redu to pitanje povezati s promjenom Izbornog zakona u BiH, što traži predsjednik države?

U redu je odrediti svoje vanjskopolitičke prioritete i svoje djelovanje usmjeriti na njihovo ostvarivanje.

Rekli ste nedavno na tu temu da SDP ne bi trebao ići protiv Milanovićeve politike. Je li to zato što se slažete s predsjednikom Milanovićem u svemu ili mislite da bi SDP trebao biti za sve što predsjednik predloži samo zato što je on to predložio?

Nedavno sam u Saboru u jednoj razmjeni argumenata s premijerom rekao da se s predsjednikom slažem 80%. Sad je čak nešto i više, ali ostanimo na tome. To znači da ima još 20% prostora za drukčije mišljenje. Pa ako nekog veseli da u nekim detaljima imam drukčiji stav ili bih ga barem izrazio na drukčiji način, drago mi je zbog toga.

Treba li, kako kaže predsjednik države, ukinuti Ustavni sud?

Smatram da Ustavni sud mora češće provoditi javne rasprave prije donošenja svojih odluka. Također, smatram da su propustili jasno odrediti doseg članka 16. Ustava u ovoj pandemiji, odnosno propustili su postaviti jasne granice Vladinoj većini u odnosu na smanjenje određenih prava građana. A da bi Ustavni sud mogao nastaviti raditi, potrebno je 2024. dvotrećinskom većinom izabrati suce jer desetorici istječe mandat. Ako bi došlo do takve promjene Ustava u kojoj bi poslove koje sam obavlja Ustavni sud obavljalo neko drugo tijelo, postoji jednaka opasnost da bi i to drugo tijelo radilo iste stvari zbog kojih je predsjednik države spomenuo tu mogućnost.

Napada i ustavne suce koji su tamo zbog političke trgovine SDP-a i HDZ-a. I vi ste za sve njih, pa i one koji su se predstavljali

Ovaj sastav Ustavnog suda prvi je koji je izabran na temelju novih ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini potrebnoj za izbor. Ovo što vi zovete trgovina, a ja dogovor između HDZ-a i SDP-a, nešto je što se prije toga dogovaralo samo unutar HDZ-a, što je, priznat ćete, moglo imati još lošiji rezultat na kraju, pa bi odgovor na vaše pitanje bio “ne”. U arhivi se može naći nekoliko puta ponovljena moja izjava da je, unatoč kritikama, ovo najbolji sastav Ustavnog suda dosad. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog izdvojenih mišljenja. Možete misliti kakvi su onda bili ovi prije njih. Evo vam primjer ovih 20 posto neslaganja s predsjednikom. Doduše, on se nije izjašnjavao o prethodnim sastavima, mada mi se čini da ni o njima nije imao neko pretjerano pozitivno mišljenje.

Zastupnica Vidović Krišto pisala je predsjedniku i premijeru. Traži da blokiraju pregovore Srbije o pristupanju EU jer je Odvjetništvo Srbije podiglo optužnicu protiv hrvatskih pilota zbog djelovanja tijekom Oluje. Slažete li se s tom inicijativom?

Bilo bi dobro da Srbija prestane glumiti regionalni Haag. Ako ne bude drugih mehanizama uvjeravanja, i taj se može primijeniti.

Je li neovisnost pravosuđa u Hrvatskoj samo floskula?

svojevremeno kao Damir Dolović, digli ruke. Je li vam danas žao?

Ne znam točan odgovor na to pitanje. Neki događaji govore u prilog tome, a neki ne. Pod neovisnošću obično se podrazumijeva neovisnost od izvršne vlasti, ali postoje mnoge druge mogućnosti takozvane ovisnosti o različitim interesnim skupinama i to se prije svega može govoriti o slučajevima pojedinaca koji su zloupotrijebili svoju sudačku dužnost. Kako sam član Državnog sudbenog vijeća koje odlučuje o skidanju imuniteta sudaca, češće se susrećem s takvim pojavama. Ono što ilustrira možda cjelokupnu situaciju u našem pravosuđu činjenica je da sudovi i DORH igraju ping-pong primjerice sa slučajem bivšeg državnog odvjetnika Jelenića koji je po tko zna koji put vraćen na ponovni postupak.

Kako se u tu sliku uklapa činjenica da je premijer, kako je sam priznao, zvao glavnu državnu odvjetnicu i to zbog učestalih izjava predsjednika države da ministar Mario Banožić krši zakon i da ga treba uhititi?

Kao izraz nepovjerenja u sposobnosti glavne državne odvjetnice i njezinih zamjenika. Jer da im premijer vjeruje, ne bi ih zvao da ih na to upozori. Iskreno, više me zanima što je u tom razgovoru rekla glavna državna odvjetnica te, za recimo lifestyle rubriku, koliko je razgovor trajao i koliko je od toga govorio on, a koliko ona. Ako predsjednik Vlade ima viška vremena, neka prati NBA play off, jer znam da voli košarku kao i ja, a neka glavnu državnu odvjetnicu poštedi svojih stručnih savjeta.

Ne tako davno, kada je uhićen ministar Horvat, predsjednik države govorio je da se ne bi trebalo moći uhititi ministra a da Vlada nije rekla da je to moguće. Je li i to bio pritisak za DORH?

Ne. baš suprotno. To je skidanje pritiska s DORH-a da mora voditi računa o političkoj stabilnosti Vlade time što bi za nekog člana Vlade predložili određivanje pritvora kao što im je tog subotnjeg jutra sugerirao premijer. Nisam primijetio svih ovih godina da je postojanje imuniteta saborskih zastupnika bio neki pritisak na DORH, pa ne bi onda bio ni da se to proširi i na članove Vlade. Imali smo slučaj i da je DORH tražio skidanje imuniteta zastupniku i za pritvor, a da onda uopće to nije podnio sudu. Prema tome, DORH je radio po zakonu koji je na snazi, a ako se on promijeni, radit će po novom zakonu.