U Novskoj uzgajamo mikroalge, a sve smo rasprodali još prije nekoliko godina
TVRTKA PHYOX ULOŽILA JE U POGON 6,6 MILIJUNA EURA I USKORO KREĆE S PROIZVODNJOM 40 TONA ALGI GODIŠNJE ZA FARMACEUTSKU INDUSTRIJU
Mikroalge postoje više od dvije milijarde godina i smatraju se najstarijim biljkama na Zemlji, a u Novskoj bi uskoro od njih mogli ostvarivati iznimne prihode i profite.
Naime, nakon godina istraživanja, laboratorijskog ispitivanja te probne proizvodnje u lipnju ove godine u Novskoj počinje komercijalna proizvodnja i izvoz mikroalgi i to u količinama koje će ih, vrlo vjerojatno, brzo postaviti u sam vrh europske proizvodnje.
– Mikroalge (Phytoplankton) su mikroorganizmi koji putem fotosinteze proizvode kisik (Oxygenium) i tako je nastalo ime PHYOX – govori nam Franjo Orešković, predsjednik upravnog odbora tvrtke Phyox, dioničkog društva koje čine četiri njemačko-hrvatska partnera.
Kroz tvrtku su nas proveli on i idejni začetnik te izvršni direktor tvrtke – Bernd Herrmann, inovator koji je osmislio jedinstvenu tehnologiju proizvodnje mikroalgi koja je i patentirana te se stoga u Novskoj alge proizvode na jedinstveni način.
Sve počelo sa škampima
A sve je započelo, kaže nam Herrmann, prije deset godina u Njemačkoj – sa škampima.
– Tada sam razmišljao o pokretanju proizvodnje bio škampi u zatvorenom prostoru. Htio sam prirodno njihovo hranjenje, a ne gotovim suhim koncentratom. I na kraju su ta prirodna hrana za škampe bile alge pa sam krenuo razvijati tehnologiju njihove proizvodnje kao hrane za škampe. No, kada sam počeo proučavati alge, shvatio da su vrlo zanimljive, a i poslovno bolje od škampa – govori Bernd.
S Oreškovićem se poznaje odavno, kliknuli su i oko ovog projekta te se odlučili za investiciju u Hrvatskoj, a zahvaljujući vrlo dobrom položaju Novske, uz autocestu i prugu te dobrim dočekom gradonačelnika Marina Piletića – odlučili su milijunski posao pokrenuti u novljanskoj poduzetničkoj zoni gdje su do sada uložili 6,6 milijuna eura.
– Primjena je algi ogromna, od farmaceutske industrije i lijekova, kozmetike, prehrambene industrije koja koristi bjelančevine, omega 3 kiseline i razne druge spojeve iz algi, biološko gnojivo, bioplastika, gorivo... ogromne su mogućnosti korištenja bioalgi. Airbus je nedavno platio njemačkom tehničkom uredu deset milijuna eura za istraživanje kerozina od algi. Sadašnja cijena je oko pet dolara po litri goriva dobivenog od algi, još uvijek je to skupo, ali se sve to intenzivno razvija – kazuje Franjo Orešković koji napominje kako su se oni u svojoj proizvodnji odlučili, za sada, orijentirati na farmaceutsku industriju koja je visokoprofitabilna.
A specifičnost proizvodnje u Phyoxu i samim farmaceutima otvara nove mogućnosti.
– Naša prednost je što mi u svojem zatvorenom prostoru proizvodimo alge 24 sata dnevno i to svih 365 dana godišnje jer im mi dajemo i svjetlo i hranu i podlogu i temperaturu i držimo je konstantno na modusu rasta. Sva konkurencija u svijetu to radi na otvorenome, po danu, i ovisna je o vremenskim prilikama. Mi tijekom 24 sata u našim uvjetima stvaramo 24 dana za alge, dakle varamo ih svjetlom da je svaki sat jedan dan i zato se one razmnožavaju intenzivno – kazuje Orešković.
Naime, mnoge tvrtke koje uzgajaju alge imaju sezonsku proizvodnju. Farmaceutske tvrtke zbog toga
nemaju konstantnu proizvodnju te su kalkulirale i s nekim svojim proizvodima.
– Imamo informaciju da ima 500 novih lijekova koji čekaju proizvodnju dovoljne količine algi – napominje Orešković koji dodaje kako Phyox to rješava cjelogodišnjom proizvodnjom i zbog toga nije čudno da je sva proizvodnja rezervirana i rasprodana još prije nekoliko godina.
– Imat ćemo proizvodnju od oko 40 tona godišnje, a ako bismo postigli 50 tona, bili bismo najveći u Europi. Na svojih 600 kvadrata proizvedemo našom tehnologijom više nego Nijemci na 10.000 kvadrata površine. Najveći su proizvođači u Tajvanu, i do 1000 tona godišnje, no na ogromnim vanjskim površinama i, ponavljam, podložni vremenskim uvjetima te mogućim zagađenjima. Kod nas toga nema niti će biti i stoga nas ne čudi veliki interes velikih farmaceutskih tvrtki s kojima smo sklopili ugovore – dodaje Orešković.
Hrane ih s CO2
No da bi došli do ovoga, morali su proći kroz naporna i dugotrajna istraživanja, ali i neke zavrzlame. Primjerice, bio je problem kako klasificirati tvrtku po NKD statistici. Lomilo ih se između poljoprivrede i gospodarstva, no elegantno su riješili problem upisivanjem djelatnosti proizvodnje za farmaceutiku. Birala se i alga koju će proizvoditi i na kraju se Berndt odlučio na jednu sasvim “običnu”.
– Kod odabira algi gledali smo tržište i cijenu, tj. što od nje možemo dobiti. Tražili smo i jaku algu, koja nije jako osjetljiva i našli je u Chlorelli. Mi u ovim našim bazenima možemo sve uvjete imitirati, i slanu vodu, temperaturu, sve. No, odlučili smo se za Chlorellu, za nju se sada specijalizirali – najveće je tržište za nju, poznata je i tražena je – pojašnjava odabir Bernd.
Prvu “generaciju” Chlorelle našli su u obližnjem kanalu Strugu. I dobro se “uhvatila”. No, do najboljeg rezultata proveli su u laboratorijima na tisuće kombinacija različitih tipova i jačina svjetlosti, kao i udaljenosti osvjetljenja od bioreaktora u kojima se nalaze alge. Koliko se tu detaljno išlo, pokazuje naziv jednog svjetla koje nosi ime “Meksiko u podne”. Kažu nam da su tražili svjetlo koje je u Acapulcu u podne i koje se pokazalo dobrim za razmnožavanje Chlorelle. Sada se Chlorella u svojim tankovima u Novskoj razmnožava bolje i brže nego u prirodi, a berbe su svakodnevne.
– Naše alge hranimo ugljikovim dioksidom, a one ga pretvaraju u kisik. Za jedan kilogram algi potrebno je oko 1,8 kg CO2. Mi pustimo da narastu 100 posto i vadimo ih po 30 posto u berbi, a ostale ostavimo i onda narastu opet i pokupimo 30 posto. I svaki dan je berba, jer njima treba jedan dan da se dovoljno razmnože – pojašnjava Bernd Herrmann, ističući kako su alge najveći ubojica CO2 na kugli zemaljskoj i najveći proizvođači kisika.
Phyox tako proizvede kisika kao 20 hektara šume, a taj kisik je i jedini “otpad” koji nastaje proizvodnjom mikroalgi. Stoga je riječ i o izuzetno ekološkoj proizvodnji i postrojenju.
Alge se prodaju ili suhe ili mokre, ovisno o potrebi naručitelja, a sadašnje cijene su od 60 do 110 eura po kilogramu na tržištu. Nisu se u Phyoxu odlučili u ovom segmentu razvoja na ikakve proizvode od algi, nego isključivo na izvoz algi puštajući kupcima da iz nje vade što god hoće, a to mogu biti vitamini, razni minerali, bjelančevine te masne kiseline poput omega 3 čija je cijena danas oko 1000 eura po litri. Sve to sadrži obična Chlorella čiju proizvodnju omogućuje najmodernija tehnologija, dok brojni senzori nadziru cijeli proizvodni proces poput tlaka, protoka vode, gustoće, elektroprovodnosti itd.
Tijekom probne proizvodnje došli su i do još jednog proizvoda, Naime, pokazalo se kako je voda iz tankova u kojima se uzgajaju alge, a koja nema nikakvih dodatnih sastojaka, iznimni poticatelj rasta biljaka – čak 16 puta je brži rast biljki korištenjem te vode u odnosu na običnu, stoga su u poslovne planove ubacili i plasiranje te vode na tržište kao biološkog gnojiva.
A sve to iz Novske gdje njemačko-hrvatski partneri imaju i još veće planove. Kupili su i dodatnu zemlju za neko buduće proširenje proizvodnje.
– Studija jedna pokazuje da je posao s algama tek započeo, da je svjetsko tržište zasićeno s tek tri posto sadašnjih potreba. A istovremeno potrebe s razvojem novih proizvoda i dalje rastu. Dakle budućnost s algama imamo, i to budućnost u Novskoj – zaključuje Franjo Orešković, predsjednik upravnog odbora tvrtke Phyox d.d.