Ako rade više i bolje, naše bolnice stvaraju dug
Vlada i Ministarstvo zdravstva jasno su se opredijeljeni za promjene u zakonskoj regulativi, kao i u poduzimanju koraka prema vidljivim i mjerljivim rezultatima uz otvorenu javnu raspravu u procesu odlučivanja o reformi zdravstva, poručio je ministar Vili Beroš na konferenciji “MedMed 2022” u organizaciji Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva, održanoj u Grožnjanu. Videolinkom, zbog istovremene obveze da nazoči i sjednici Općeg sabora HDZ-a, ministar je istaknuo nekoliko ključnih reformskih mjera u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Svaka će županija, osim Zagreba, imati po jedan dom zdravlja, a bolnički će se specijalisti uključiti u rad u domovima zdravlja.
HZZO će prekidati bolovanja
– Povećat ćemo interes za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osiguranjem boljih uvjeta rada, povećanjem plaća liječnika zaposlenih u domovima zdravlja i uspostavljanjem sustavnog nagrađivanja prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima u domovima zdravlja – objasnio je te najavio da će HZZO ponovno dobiti ovlasti za prekid bolovanja.
Bolnička reforma predviđa državno preuzimanje županijskih bolnica, jačanje dnevnih bolnica uz postupno smanjenje postelja, uz povećanje kapaciteta za palijativnu skrb. Ide se u kategorizaciju bolnica i praćenje ishoda liječenja. O regulaciji javnog i privatnog rada ministar je kazao:
– Privatni sektor u zdravstvu sastavni je dio našeg zdravstvenog sustava, ali ne smije biti nadomjestak neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Dobar i učinkovit rad želimo dodatno stimulirati u javnom zdravstvu, ali ne zatvaramo oči pred problemom zanemarivanja radnih obveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi. Granice moraju biti jasne.
Pozivajući na konsenzus oko reformskih mjera, ministar je podsjetio da bolest ne poznaje ni politička uvjerenja ni regiju i ne razlikuje bogate od siromašnih pa se zdravstvena politika tiče svakog od nas. Premda su ove mjere upravo ono što struka zaziva, politika je ta koja godinama koči njihovo implementiranje u sustav jer nastoji poništiti sve što je prethodna politička garnitura radila, isključivo radi vlastitih političkih poena. Tako se i sada, primjerice, ponovno najavljuje plaćanje bolnicama po učinku, iako je takav model krenuo prije oko sedam godina, da bi promjenom vlasti bio ukinut i ponovno su vraćeni tzv. bolnički limiti, iznos kojeg najmanje 80% dostaje tek za bolnički hladni pogon, a rad bolnice dovodi u gubitke. Apsurdnost limita iznijela je i ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić. Naime, u njezinoj bolnici na plaće ide 110% dodijeljenog limita, što znači gomilanje bolničkog “duga”.
Apsurdan sustav limita
Prof. Vagić kaže da u sadašnjoj situaciji bolnički dug nije dug, već pružanje zdravstvene zaštite
– Vrijeme je da krenemo s plaćanjem prema učinku jer uz limite bolnica obavljanjem više zdravstvenih usluga samo stvara gubitke. A bolnički dug nije dug, već je to pružanje zdravstvene zaštite – pozdravio je namjeru prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica, uz napomenu da je riječ o postupnoj promjeni koja će u sljedećih nekoliko godina, ako je se pridržavamo, dovesti do uređenog sustava. I najavljeni centri izvrsnosti i akreditacije bolnica vode prema kvaliteti usluge, što u zapadnim zemljama već postoji, a svi ti isprepleteni elementi pokazuju složenost područja koje treba reorganizirati, ustvrdio je prof. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava.
Dolasci bolničkih specijalista u domove zdravlja mogu se urediti bilo da tako rade nekoliko dana unutar radnog vremena ili da u DZ-u rade nakon radnog vremena, ali to ne ide više dekretom, već motivacijom. Osvrnuvši se na objedinjenu javnu nabavu, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Dražen Jurković kazao je da ona postaje svojevrsna “mantra” jer može donijeti uštedu, ali kasnije i biti skuplja varijanta dođe li do monopola dobavljača.
– Doprinos za zdravstvo ne smije poskupjeti ni kunu, sa 16,5% spadamo u tri zemlje s najvećim postotkom doprinosa, drugo je što su plaće niske. Delimitiranje participacija ne znači nužno poskupljenje dopunskog osiguranja, već je riječ o motivaciji osiguranika za dopunsko osiguranje – kazao je Jurković.