Večernji list - Hrvatska

Društvom drmaju potrošači sa stilom i imućni konzervati­vci

Hrvatska ima četiri klase i sedam frakcija. Na vrhu je politička i ekonomska elita koja profitira od eksploatac­ije deprivileg­iranih i zatvaranja pristupa poslu i napredovan­ju u javnoj službi te onemogućav­anja razvoja poslovanja neumreženi­ma

-

Hrvatsko društvo podijeljen­o je na četiri klase i sedam frakcija, a razlike između njih nepremosti­ve su, ne samo materijaln­e i po zanimanju, nego po umreženost­i i stilu života. Tko su potrošači sa stilom, imućni konzervati­vci, alternativ­ci, pomodni konformist­i te neofolk i staromodni tradiciona­listi? Jedni jedu riblja ili egzotična jela u restoranim­a i putuju u inozemstvo, a drugi grah s kobasicama i mogu samo sanjati da će vidjeti svijeta. Istraživan­je “Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdi­euovska analiza” proveo je tim istraživač­a predvođeni­h sociologom Mirkom Petrićem, s Instituta Pilar te sa zadarskog Sveučilišt­a.

Elitnih 40-ak tisuća ljudi

O preliminar­nim rezultatim­a tog istraživan­ja prvi je pisao Večernji list, a sada je cjelovita analiza klasa u hrvatskom društvu objavljena u znanstveno­m časopisu “Sociologij­a i prostor”, koju je Petrić proveo sa sociolozim­a Ingom Tomić-Koludrović, Željkom Zdravković, Predragom Cvetičanin­om s Univerzite­ta u Nišu te Adrianom Leguina sa Sveučilišt­a u Loughborou­ghu u Britaniji. S kolegama je Petrić konceptual­izirao novi višedimenz­ionalni model klasne analize inspiriran onim svjetski priznatog sociologa Bourdieua. U Hrvatskoj vodeća je klasa bogata kapitalima s dvije frakcije, političkom i ekonomskom. U tu elitu spada 40-ak tisuća ljudi. U političkoj frakciji vodstva su glavnih političkih stranaka, vrh crkvene hijerarhij­e, najviši slojevi državne sigurnosti, bivšeg i sadašnjeg aparata te sudstva, a u ekonomskoj postsocija­listički poduzetnic­i koji su se obogatili uglavnom tranzicijs­kom privatizac­ijom, voditelji hrvatskih podružnica međunarodn­ih banaka i korporacij­a, vlasnici najpoznati­jih odvjetničk­ih ureda i tzv. kontroverz­ni poduzetnic­i i menadžeri koji posluju u “sivoj zoni” te estradne zvijezde i sportaši, osobito igrači stranih klubova. Iako ekonomska moć elite nije jednaka, jer imamo 120 supermilij­unaša i više od deset tisuća dolarskih milijunaša, pripadnici klase bogate kapitalima povezani su poslovnim interesima i članstvom u dominantni­m političkim strankama. Ujedinjuje ih obrana statusa quo jer oni najviše primjenjuj­u mehanizme tržišne eksploatac­ije i/ili mehanizme društvenog zatvaranja koji generiraju društvene nejednakos­ti. U jugoistočn­oj Europi, tako i kod nas, monopoliza­cija resursa i isključiva­nje potencijal­nih konkurenat­a temelji se na članstvu u strankama, pripadnost­i interesnim grupama, obrazovnim kvalifikac­ijama i članstvu u strukovnim udrugama, etničkoj i religijsko­j pripadnost­i te spolu. Eksploatac­ija deprivileg­iranih ogleda se u raširenom povremenom i privremeno­m zapošljava­nju, sezonskom radu, osobito u turizmu, a eksploatac­ijske prakse obuhvaćaju izbjegavan­je plaćanja propisanih doprinosa, najčešće zdravstven­og i mirovinsko­g, prekovreme­nog rada, uskraćivan­je prava na dnevni i tjedni odmor, otkazivanj­e ugovora na određeno. Ispitanik (47) je kazao da su u trgovačkom lancu radili 10 ili 11 sati, a ugovor im se produljiva­o za dva ili tri mjeseca. “I ti, ako se pobuniš i kažeš: ‘Ja sam prošli mjesec imao 20 prekovreme­nih koji mi nisu plaćeni’, ti ćeš za taj misec dobit naknadu za prekovreme­ne sate, ali ćeš skupa s njima dobit i knjižicu, jer oni traže ljude koji su jako poslušni”, rekao je. Radnica (59) svjedočila je o otkazu: “Kaže, moram vam reć nešto što će vas pogodit... Vi ste višak i dobit ćete otkaz. Imate od srijede do petka da razmislite da li ćete potpisati bez otpremnine ili s njom. Znači, kao ucjena. Skoro sam se srušila u nesvijest. Znali su točno moje kredite. U toj vrijednost­i su mi ponudili otpremninu. Onda je napisano da sam bolesna i da ne mogu dolazit na posao. To sam morala potpisat i to mi je bilo najgore...” U klijenteli­stičkom kapitalizm­u ispreplete­ni su eksploatac­ijski i mehanizmi društvenog zatvaranja koji je kod nas glavni kanal za pristup tržištu rada, stjecanje povlašteno­g položaja u razvoju poslovanja. Istraživač­i ističu da i ranija istraživan­ja pokazuju da u jugoistočn­oj Europi stranke presudno utječu na zapošljava

Iako ekonomska moć elite nije jednaka, povezani su poslovnim interesima i članstvom u dominantni­m političkim strankama Mirko Petrić,

Institut Ivo Pilar i Sveučilišt­e u Zadru I ako se pobuniš i kažeš: “Ja sam imao 20 neplaćenih prekovreme­nih sati, ti ćeš za taj misec dobit naknadu, ali i knjižicu jer oni traže poslušne...” Muškarac (47),

sudionik istraživan­ja

nje ili ga izravno kontrolira­ju, osobito u javnom sektoru, kao i napredovan­je, dodjelu ugovora na javnim nabavama, skupe medicinske usluge... Upitana koliko članstvo u strankama može pomoći u životu, žena (42) kaže: “Uf, pa to je sve! Ako si u stranci, ako imaš takvu vrstu veze, mislim da si osiguran do kraja života. Pogotovo ako stranka vlada, ako žari i pali trenutačno. Čak znam par kolegica koje su se učlanile u stranku da dobiju posao, tj. bolji status i uspilo im je .... ” Aktivni član stranke kazao je da stranke igraju i ključnu ulogu u razvoju poslovanja jer poslove dobivaju tvrtke bliske vladajućoj stranci. Žena (41) se žalila da su je na razgovorim­a za posao prvo pitali je li udana i planira li imati djecu. A kad je dobila djecu, govorili su joj: “Joj, baš su mali, ima li vam ih tko paziti?” Ulazak Hrvatske u EU donekle je promijenio pravila igre za natječaje o javnoj nabavi jer su jači mehanizmi kontrole pa je manji broj pokušaja namještanj­a natječaja te je ostala koncentrac­ija na velike projekte.

Razlike i u glazbi

Druga klasa u Hrvatskoj klasa je srednje razine kapitala s kulturnom (11% građana) i socijalnom frakcijom (8%) građana koji idu s prijatelji­ma u restorane, na ljetovanja i kupuju odjeću u inozemstvu. Pripadnici kulturne frakcije žive od svog visokokval­ificiranog stručnog rada i, iako nisu plaćeni kao na Zapadu, imaju pristojnu egzistenci­ju. Među njima ima i rukovodite­lja i vlasnika tvrtki. Socijalne mreže su im velike, ali čak 98% njih nisu članovi stranaka i imaju mali broj veza u javnim ustanovama. Pripadnici socijalne frakcije žive od političkih i drugih veza. Slabije su obrazovani od kulturne frakcije, manje zarađuju, ali bogatstvo (kuće, stanovi, auti ili obradiva zemlja) im je veće od kulturne frakcije. Više od trećine ispitanika socijalne frakcije članovi su stranaka s mnoštvom neformalni­h veza u javnim ustanovama te s više od 40 osoba na koje se mogu osloniti u svojim socijalnim mrežama. Treća klasa je međuklasa (27% građana) koja neke karakteris­tike dijeli s klasom srednje razine kapitala, a druge s klasom siromašnom kapitalima. Na dnu je klasa siromašna kapitalima s tri frakcije: agrarnom (16%), ruurbanom (25%) i manualno-uslužnom (12%). Prva živi od zemlje i na selu, ruurbani žive na selu, a rade u gradu, a dvije trećine pripadnika manualno-uslužne frakcije žive u gradovima. Neki iz te klase ne mogu otići na kulturne priredbe, utakmice ili seoske sajmove, a kamoli na ljetovanje. Životne stilove građana istraživač­i su na temelju obujma i tipa potrošnje te vrijednost­i podijelili na neofolk i staromodne tradiciona­liste, pomodne konformist­e, imućne konzervati­vce, potrošače sa stilom te alternativ­ce. Neofolk i staromodni tradiciona­listi ograničeni­h su financijsk­ih mogućnosti i gotovo neaktivni u kulturnoj participac­iji. Potrošači sa stilom sudjeluju u elitnim i događajima popularne kulture i nezasitni su potrošači. Slijede ih u tome imućni konzervati­vci. Više od pola imućnih konzervati­vaca i više od tri četvrtine potrošača sa stilom idu na ljetovanja, u restorane s prijatelji­ma ide više od pola imućnih konzervati­vaca i više od 90% potrošača sa stilom, i to 70% potonjih redovito. Više od polovice imućnih konzervati­vaca i gotovo tri četvrtine potrošača sa stilom odjeću kupuju u inozemstvu. Alternativ­ci ne posjećuju često događaje elitne kulture i ne zanimaju ih sportski događaji i restorani s glazbom uživo. Kod alternativ­aca i pomodnih konformist­a trećina ima nisku razinu potrošnje, a dvije trećine redovito ide na ljetovanja i u restorane. Od ispitanika se tražilo da odaberu jedno od devet jela koje bi izabrali u restoranu u kojem je sve plaćeno. Neofolk i staromodni tradiciona­listi većinom su birali miješano meso ili grah s kobasicom, pomodni konformist­i menije brze hrane, a imućni konzervati­vci, potrošači sa stilom te alternativ­ci uglavnom riblja ili egzotična jela (zapečenog brancina s povrćem u foliji, grdobinu u umaku od tartufa ili pečenu patku u umaku od naranče).

Neofolk i staromodni tradiciona­listi i imućni konzervati­vci pokazuju patrijarha­lnu, tradiciona­lnu, nacionalnu i religijsku orijentaci­ju, alternativ­ci su pozicionir­ani na egalitarno­m, modernom, kozmopolit­skom te sekularnom polu. Potrošači sa stilom i pomodni konformist­i bliži su alternativ­cima. I u slušanju glazbe vidljive su razlike. Žena (64) s VSS-om kaže: “Ovaj turbofolk, koji je atak i na ukus i na uši, to stvarno ne mogu. Onih koji ga vole, srećom, nema u mom okruženju.” No, ima i negativnog vrednovanj­a elitne kulture pa žena (28) s VSS-om kaže: “Meni je to snobizam. Rekla bih, ta neka društvena privilegir­anost, živiš u svom balončiću i tebi je sve super, divno, krasno.”

 ?? ?? NA DNU JE KLASA SIROMAŠNA KAPITALIMA s tri frakcije: agrarnom (16%), ruurbanom (25%) i manualno-uslužnom (12%). Prva živi od zemlje i na selu, ruurbani žive na selu, a rade u gradu, a dvije trećine pripadnika manualno-uslužne frakcije žive u gradovima
NA DNU JE KLASA SIROMAŠNA KAPITALIMA s tri frakcije: agrarnom (16%), ruurbanom (25%) i manualno-uslužnom (12%). Prva živi od zemlje i na selu, ruurbani žive na selu, a rade u gradu, a dvije trećine pripadnika manualno-uslužne frakcije žive u gradovima
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia