Večernji list - Hrvatska

Prošla su vremena ranih odlazaka u mirovinu – 2010. godine u Hrvatskoj je bilo oko 47 tisuća zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine, a danas ih je

-

Od početka iduće godine radni odnos u Hrvatskoj neće prestajati po sili zakona s navršenih 65 godina već će svi koji to žele moći raditi sve do 68. godine! Dogovor je to socijalnih partnera pri najnovijoj izmjeni Zakona o radu koji će uskoro ući u redovnu proceduru. Indirektno produljenj­e radnog vijeka ovog puta nije izazvalo trzavice kao Plenkoviće­va neuspjela mirovinska reforma iz 2019. koju su sindikati srušili pod sloganom “67 je previše”. Tada je Plenkoviće­va Vlada htjela ubrzati produljenj­e radnog vijeka, ali postigla je suprotan učinak. Na kraju se morala povući i ukinuti odluku koju je svojedobno donijela Milanoviće­va Vlada da se i u Hrvatskoj od 2033. godine radi do 67. godine.

Na pola radnog vremena

Mnoge europske zemlje već su produljile dob za odlazak u mirovinu na 67 ili 68 godina, no Hrvatska je morala napraviti korak natrag nakon što su sindikati skupili 750 tisuća potpisa za refebilo rendum protiv te mjere. Sada je na djelu pokušaj saniranja štete i blaža verzija koja će onima koji to mogu i žele omogućiti da nastave raditi sve do 68. godine.

Tko ne želi raditi dulje, moći će slobodno u mirovinu s navršenih 65. godina (nešto kraće u prijelazno­m razdoblju za žene), a tko želi, poslodavac bi mu to trebao omogućiti, pa tako stiže rješenje po kojemu će “i vuk biti sit i koze na broju”. No, život je učinio ono što nije zakon, pa već sada Hrvatska ima 22 tisuće zaposlenih koji rade i nakon 65. godine te se njihov broj stalno povećava. Primjerice, 2010. godine takvih je samo 7,7 tisuća. Povrh toga, na pola radnog vremena zaposleno je i oko 22 tisuće umirovljen­ika – 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Nestašica radne snage premošćuje se zapošljava­njem ili zadržavanj­em starijih osoba na poslu, a taj bi trend trebao biti još jači. U Hrvatskoj radi samo 48 posto zaposlenih u radno-aktivnoj dobi od 55. do 64. godina života, a tako nisku stopu radnog angažmana ljudi starije životne dobi ima samo Grčka. Na drugoj su strani države koje su uvele četverodne­vni radni tjedan – Island ima 80 posto zaposlenih u toj životnoj dobi, Švedska 77 posto, Njemačka i Danska 72 posto, Češka 70 posto. Slovenija je tek neznatno bolja od nas s udjelom od 53 posto, a Austrija i Španjolska imaju stopu zaposlenos­ti starijih od 55 posto. Hrvatskih 48 posto veliki je napredak uspoređuje li se situacija s ranijim godinama, primjerice godine 2009. ta je stopa iznosila 39 posto, a 2004. godine 37 posto. Hrvati su godinama mladi odlazili u mirovinu ili ih tržište rada nije htjelo, no nedostatak mladih učinio je svoje.

Bez prava na otpremninu

U odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih mladih ljudi u dobi do 29 godina smanjio se za 20-ak tisuća, a istodobno se broj zaposlenih starijih od 55 godina povećao za 104 tisuće. Općenito, radna piramida sve nam je starija i starija, mlađe se dobne skupine osipaju i klatno se prebacuje prema generacija­ma srednje i starije životne dobi. Te 2010. godine bilo je oko 47 tisuća radnika u dobi od 60 do 64 godine, a sad ih je oko 93 tisuće. Jedan od razloga jest i produljenj­e radnog vijeka za žene, no važnu ulogu odigralo je i masovno iseljavanj­e zbog kojeg su poslodavci morali otvoriti prostor za starije.

Hoće li ljudi ostajati na poslu i nakon 65. godine od početka iduće godine? U nekim djelatnost­ima zacijelo je interes velik, kao što su fakulteti, pravosuđe, zdravstvo, stručne i tehničke djelatnost­i, no masovnost prije svega ovisi o odluci Vlade jer prema posebnim propisima zaposleni u javnom sektoru sada moraju imati posebno dopuštenje ako žele raditi dulje od 65 godina. U privatnom sektoru odlučit će težina posla i kvaliteta radnog mjesta.

Da bi se izašlo u susret poslodavci­ma, dogovoreno je u pregovorim­a Vlade, poslodavac­a i sindikata da radnik koji ostane raditi i nakon 65. godine neće imati pravo na otpremninu.

U stvarnom bi životu to izgledalo tako da poslodavac više ne bi smio radnika pitati hoće li u mirovinu kad navrši 65, ali ako mu ne treba, može mu uručiti poslovno-uvjetovani otkaz. Kod otkaza mlađima od 65 godina poslodavac mora ponuditi otpremninu, a starijima od 65 godina neće morati jer se podrazumij­eva da oni neće ostati bez primanja budući da imaju uvjete za mirovinu.

Kao i kod svega ostalog, vrijeme će pokazati kako će sve to funkcionir­ati

• u stvarnom životu.

Nakon dvije godine Glavni odbor SDP-a uživo na Iblerovu trgu

 ?? ?? Tko ne želi raditi dulje, moći će slobodno u mirovinu s navršenih 65 godina (nešto kraće u prijelazno­m razdoblju za žene), a tko želi, poslodavac bi mu trebao omogućiti ostanak na poslu do 68. godine
Tko ne želi raditi dulje, moći će slobodno u mirovinu s navršenih 65 godina (nešto kraće u prijelazno­m razdoblju za žene), a tko želi, poslodavac bi mu trebao omogućiti ostanak na poslu do 68. godine
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia