Večernji list - Hrvatska

Cijelo desetljeće bušili su led da bi dokazali Milanković­evu teoriju

Bio je klimatolog, astronom, geofizičar, matematiča­r, građevinar, profesor koji je spiskao obiteljsko bogatstvo i zaglibio u kućnom pritvoru

- Suzana LepanŠtefa­nčić

Prema agenciji NASA, Milutin Milanković jedan je od 15 najvažniji­h znanstveni­ka svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom. Njemu u čast po jedan krater na Mjesecu i Marsu te jedan planetoid nose njegovo ime. Klimatolog, astronom, geofizičar, matematiča­r, građevinar, sveučilišn­i profesor, književnik... – sve je to bio Milutin Milanković. Rođen je 1879. u Dalju, mjestu nadomak Osijeku, a njegova je rodna kuća danas kulturni i znanstveni centar s fascinantn­im postavom koji, primjerice, na suvremen način približava laicima, pa i djeci, teorije o ledenom dobu. Taj se centar proljetos na dodjeli nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske ovjenčao zlatnom poveljom u kategoriji ruralnih turistički­h projekata. Šetnja njime put je kroz život i djelo tog znanstveni­ka svjetskoga glasa, o kojemu se, zvuči nevjerojat­no, u našoj široj javnosti malo zna.

Krunu manje od kancelara

Milanković nije išao redovnu osnovnu školu, obrazovao se kod kuće do svoje desete godine, uz privatne učitelje i guvernante. Iz bogate je obitelji, čiji se posjed prostirao na stotinu jutara oranica, voćnjaka i vinograda, bila je tu i ciglana, bogata knjižnica, a da im je obrazovanj­e bilo vrlo važno, svjedoči podatak kako su već u 18. stoljeću slali svoju djecu na školovanje u Beč i Budimpeštu. Njegov predak Milanko, po kojem su i dobili prezime, bio je trgovac konjima. Kuća u kojoj je rođen Milutin strateški je pozicionir­ana tik uz Dunav, kojim je sredinom 19. stoljeća tekao sav promet jer Dalj nije imao prugu. Kada je sagrađena željeznica, trgovina brodovima je oslabila pa se Milutinov otac prebacio na vinarstvo i iskopao podrum dug 28 metara.

– Milutin Milanković uspio je tijekom svojeg života i školovanja potrošiti sve što su njegovi preci stekli i zaradili. Kada je posljednji put bio u Dalju, otišao je na groblje ispričati se zbog toga svojim precima, ali rekao je i da, ako imovina može biti drugog oblika, on sigurno neće biti sirotinja. Bio je svjestan da je napravio nešto što će trajanjem nadmašiti sve materijaln­o – počinje Đorđe Nešić, viši stručni suradnik za društvene djelatnost­i u općini Erdut te volontersk­i ravnatelj Kulturnog i znanstveno­g centra “Milutin Mi

lanković”. Inače, Milanković­eva rodna kuća obnovljena je zajednički­m inicijalni­m ulaganjem hrvatske i srbijanske vlade, prije 15-ak godina, a o njoj se brine Općina Erdut.

– Silno je bio vezan za Dunav, odrastao je na rijeci, tu je prvi put vidio zvjezdano nebo, čuo kreket žaba, dakle arhetipske slike i zvukove koji su ga vjerojatno usmjerili da jednog dana postane astronom. Prošao je lijepe zemlje, Francusku, Italiju, Švicarsku, Njemačku, no isticao je da mu je najljepši prizor kada dođe doma, razgrne šiblje bagrema i pogled mu pukne na Dunav i bačku ravnicu s druge strane. Pravi je podunavski čovjek: rođen je u Dalju na Dunavu, studirao u Beču na Dunavu, Prvi svjetski rat proveo je u kućnom pritvoru u Budimpešti, također na Dunavu, i s prozora svog sveučilišn­og kabineta u Beogradu gledao je Dunav. Zapisao je, stoga, kako mu je čitav život prošao pokraj velike rijeke – nastavlja Nešić.

Bio je boležljiv dječak pa su ga roditelji pokušali ojačati gimnastiko­m, no on je na prvom treningu slomio ruku. Nakon školovanja kod kuće polagao je prva četiri razreda da bi mogao upisati Realnu gimnaziju u Osijeku. No budući genijalni matematiča­r iz svih je predmeta imao petice – osim iz računa, uz koji stoji ocjena vrlo dobar. Kako je Milanković bio sin veleposjed­nika, očekivalo se da će studirati poljoprivr­edu i preuzeti daljsko imanje. No imao je sreću što je gimnazijsk­i profesor i ujedno razrednik, poznati matematiča­r i akademik Vladimir Varićak, prepoznao njegov matematičk­i talent i uputio ga u Beč na visoku tehničku školu. Postao je inženjer građevine 1902., a doktorirao je 1904. i zaposlio se u jednoj bečkoj građevinsk­oj tvrtki kao matematiča­r statičar. Taman se tada pojavljuje armirani beton u gradnji pa je prijavio šest patenata na tom polju. Živi jako dobro, ima svega jednu krunu manju plaću od tadašnjeg austrougar­skog kancelara, ali neprestano je na terenu pa sanja o poslu sveučilišn­og profesora. Stiže mu 1909. poziv iz Beograda da preuzme mjesto profesora primijenje­ne matematike, koja je u sebi uključival­a i nebesku dinamiku, kako se tada zvala astronomij­a. Napušta Beč i dolazi u Beograd na deset puta manju plaću. Svjestan je pak kako će mu to omogućiti da se bavi znanošću.

U bračnu luku uplovio je 1914. i vraća se iz Beča u Beograd dva tjedna uoči sarajevsko­g atentata. No medeni mjesec skrenuo je u potpuno neplaniran­om smjeru. Majka mu je bila živa pa je htio odvesti suprugu u Dalj, sjeli su na brod i stigli u Slavoniju, u kojoj ih je zatekla objava rata. Budući da je pri prelasku na beogradsko sveučilišt­e uzeo srbijansko državljans­tvo, Milanković­a uhićuju kao stranog državljani­na i vode u zatvor u Osijeku, a potom u logore u Turnju te u Nežider. Europski profesori zauzeli su se za njega pa je premješten u kućni pritvor u Budimpešti, gdje mu se pridružuje supruga i rađa sin Vasilije. Napravio je tamo i važan iskorak u svojoj teoriji klime.

– Anegdotaln­o je da je on u srpnju te 1914. zapravo krenuo na medeni mjesec, a vratit će se s njega 1919., kada budu potpisani svi mirovni sporazumi, istim brodom kojim se i zaputio na svadbeno putovanje – otkriva naš sugovornik.

Milanković se temeljito pripremao za bavljenje znanošću pa je uočio, kaže Nešić, kako znanost ne može riješiti tajnu zašto se mijenja klima na Zemlji, zašto nastaju ledena doba.

Crvena biljarska kugla

– Znanstveni­ci su se, naime, sporili oko uzroka, prevladava­o je stav da su uzroci geocentrič­ne prirode, dakle potresi, erupcije vulkana, udari asteroida... Milanković je ustao sam protiv svih i stvorio svoju matematičk­u teoriju klime, kojom je utvrdio da se Zemlja neminovno pokorava svemirskim zakonima koji joj ne dopuštaju da se pravilno kreće ni oko svoje osi, ni oko Sunca, nego se klati, ljulja i ta njezina ljuljanja uvode je u promjene klime i ledena doba – objašnjava. Po tome, idemo ponovno prema ledenom dobu, negdje smo na sredini. Atraktivni prikazi Zemlje u ledenom dobu danas se simultano vrte u Centru u rodnoj kući, a tik do njih su i hologrami izumrlih mamuta i sabljozube mačke.

Milanković je preminuo 1958. a da nije dočekao potvrdu svoje matematičk­e teorije klime. Dokazana je pak u velikom klimatskom projektu 1970-ih, kada su znanstveni­ci bušili dno Indijskog oceana. Njezina ispravnost potvrđena je i u važnom pothvatu na Antarktiku, kada su ruski i francuski znanstveni­ci punih deset godina bušili sloj leda debeo 3,7 kilometara i promjera 10 centimetar­a, počevši od 1980. Otišli su tako 420.000 godina u prošlost.

– Milanković je tvorac i dosad najprecizn­ijeg kalendara koji se najviše približio svemirskom vremenu kruženja Zemlje oko Sunca. Izradio je kalendar koji će zahtijevat­i korekciju tek za 30-40 tisuća godina. Njegov kalendar žuri samo dvije sekunde, a bavio se njime nepunih mjesec dana – govori nam ravnatelj Centra. Teorijom pomicanja polova bavio se pak nekoliko mjeseci.

Izuzetno pedantan, Milanković je iza sebe ostavio opsežne i precizne memoare s opisima kuće, dvorišta, drveća i bilja, po kojima se rekonstrui­rala rodna mu kuća pa je dvorište ponovno popločano ciglama, rastu kesteni, lipe, jorgovani... Stoji tamo i crni bor zasađen kada je Milanković rođen. Kuća je spomenik kulture još od 1979., no zub vremena bio ju je znatno nagrizao.

Kako je Centar edukativan, u dvorište su ugrađene dvije meteorološ­ke stanice i mali astronomsk­i opservator­ij s četiri teleskopa, od kojih su dva pogodna za promatranj­e čak i dubokog svemira.

Pred rodnom kućom začetak je budućeg Milanković­eva planetarij­a, stoji tamo Venera, a ostali planeti bit će rasprostra­njeni po dvorištu, no taj je projekt nakratko zaustavila pandemija.

– Kada bude gotov, 40 minuta trajat će šetnja kroz Sunčev sustav. Ponavljamo tako Milanković­evu priču jer je zapisao kako je sam sebi pravio planetarij u dvorištu. Crvena biljarska kugla služila mu je kao Sunce, pozicionir­ao ju je ispod sjenice, a ostale je planete uz pomoć perli, dugmadi i klikera razapinjao uokolo kako bi mogao uočavati odnose među njima – zaključuje.

Uspio je tijekom života i školovanja potrošiti sve što su njegovi preci stekli. Kada je posljednji put bio u Dalju, ispričao im se na groblju

Milanković je tvorac i dosad najprecizn­ijeg kalendara. Izradio je kalendar koji će zahtijevat­i korekciju tek za 30-40 tisuća godina Đorđe Nešić, volontersk­i ravnatelj Kulturnog i znanstveno­g centra “Milutin Milanković”

 ?? ?? MILANKOVIĆ JE USTAO sam protiv svih i stvorio svoju matematičk­u teoriju klime, gdje je utvrdio da se Zemlja neminovno pokorava svemirskim zakonima koji joj ne dopuštaju da se pravilno kreće ni oko svoje osi, ni oko Sunca, nego se klati, ljulja i ta njenja ljuljanja uvode ju u promjene klime i ledena doba, tvrdi Đorđe Nešić
MILANKOVIĆ JE USTAO sam protiv svih i stvorio svoju matematičk­u teoriju klime, gdje je utvrdio da se Zemlja neminovno pokorava svemirskim zakonima koji joj ne dopuštaju da se pravilno kreće ni oko svoje osi, ni oko Sunca, nego se klati, ljulja i ta njenja ljuljanja uvode ju u promjene klime i ledena doba, tvrdi Đorđe Nešić
 ?? ??
 ?? ?? POSTAO JE INŽENJER GRAĐEVINE 1902., a doktorirao je 1904. i zaposlio se u jednoj bečkoj građevinsk­oj firmi kao matematiča­r statičar. Taman se tada pojavljuje armirani beton u gradnji pa je prijavio šest patenata na tom polju
POSTAO JE INŽENJER GRAĐEVINE 1902., a doktorirao je 1904. i zaposlio se u jednoj bečkoj građevinsk­oj firmi kao matematiča­r statičar. Taman se tada pojavljuje armirani beton u gradnji pa je prijavio šest patenata na tom polju

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia