Hrvatske banke trebaju uvesti ugljični kalkulator transakcija
Kako oni koji žive od tuđe potrošnje mogu pomoći da ona bude što usklađenija s ciljevima smanjenja negativnih utjecaja na okoliš razgovarali smo s Malin Berge, potpredsjednicom Mastercarda za strateški razvoj i voditeljicom Mastercardova globalnog laboratorija za održive inovacije. Ta je Šveđanka u Splitu sudjelovala na konferenciji Green Future posvećenoj zelenoj tranziciji.
Na otvorenju konferencije na pitanje o tome tko misli da ne uništavamo planet nitko u dvorani nije podigao ruku. Što jedna kartičarska kuća može napraviti po tom pitanju?
Desetljećima pokušavamo usmjeravati društvo prema uključivoj i održivoj ekonomiji, a 2006. imali smo IPO nakon kojeg smo deset posto vrijednosti tvrtke preusmjerili u Mastercardovu zakladu. Dosad je dosegnula vrijednost od 30 milijardi dolara, jedna je od najvećih zaklada na svijetu.
S kojom motivacijom?
Mastercardu je u DNK da bude kompanija koja posluje dobro čineći dobro i da čini dobro poslujući dobro. To je način poslovanja koji mi podupiremo, fokusirani smo na uključivost. Još 2015. otišli smo u Svjetsku banku da vidimo kako možemo poduprijeti borbu protiv financijske isključenosti jer dvije milijarde ljudi nema račun u banci ni pristup osnovnim financijskim alatima, zapravo osnovnim demokratskim pravima. Obvezali smo se Svjetskoj banci da ćemo do 2020. uključiti 500 milijuna ljudi u financijske tokove. Kreirali smo inovacijski laboratorij fokusiran na financijsku inkluziju sa sjedištem u Nairobiju u Keniji. Postao je vrlo važan katalizator za rješenja usmjerena na to da preko njega uključimo milijardu ljudi u digitalnu ekonomiju do 2025. Želeći pokrenuti promjene za održivi razvoj kreirali smo niz laboratorija. Na jednak način vidimo i svoju ulogu u klimatskoj tranziciji. A zašto? Jer smatramo da postoje dvije vrste kompanija: one koje će u sljedećih deset godina poticati tranziciju na održivu ekonomiju bez ugljika i one koje više neće postojati. Jer nisu relevantne.
Znači prilagodba ili odumiranje?
Treba biti relevantan za dionike i dioničare. Vidimo kamo idu investicije, talenti, klijenti... Trebamo i mi ići u tom smjeru želimo li biti lideri u industriji.
Jedan od govornika spomenuo je da je reputacijski rizik najveći.
Financijašima reputacija perpetuirano erodira, godinama, pogotovo od globalne financijske krize. “Šminkate” li ovim zelenim politikama reputaciju? Ili se doista plašite posljedica uništavanja klime?
Trebate biti gluhi i slijepi da ne vjerujete u utjecaj klimatskih promjena na biznis. Mi smo tehnološka kompanija u platnoj industriji i održivost i klimatska tranzicija nisu naša glavna ekspertiza, ali kako bismo potvrdili da imamo relevantne inicijative radimo s ekspertima u sektorima u kojima se angažiramo. U financijskoj inkluziji smo uključili važne partnere poput Svjetske banke, MMF-a i ostalih, a u inicijativi okolišne održivosti dobri smo u mobiliziranju našeg “ekosustava” u kojem je tri milijarde korisnika, 22.000 banaka i 18 milijuna trgovaca. Jasno mi je da su govornici zabrinuti, ali sve što trebamo znati već je tu. Znanost se time bavi desetljećima. U Stockholmu smo partneri sa Stockholmskim centrom za otpornost, čiji je osnivač Johan Rockatrom rekao da će naše akcije u sljedećih 50 godina odrediti budućnost čovječanstva za sljedećih 10.000 godina. Mislim da je situacija kritična. Mlada populacija sluša znanstvenike, ali trebaju godine za promjenu. Od 15 sustava na planetu, devet
je pod rizikom.
Na koji način u Mastercardu mjerite utjecaj na okoliš?
Prvo minimizirajući negativan utjecaj na planet. Lani smo pomaknuli cilj postizanja nulte ugljične emisije s 2050. na 2040. I prvi smo u našoj industriji koji smo postavili cilj smanjenja emisije ugljika još 2016. Radimo uglavnom s dobavljačima kojima pomažemo identificirati utjecaj na okoliš u njihovu poslovanju. Podaci govore da je 60 posto globalne emisije povezano s globalnom potrošnjom. Koristimo samo obnovljive izvore u našim zgradama. Dosegnut ćemo ugljičnu neutralnost ove godine, ali osnovna misija nam nije u našim zgradama i poslovanju, nego u tome što pokušavamo utjecati na servise i usluge naših dobavljača. Već smo daleko odmakli i smanjenje ugljika cilj je svakome od naših 20.000 zaposlenika. Osim postizanja redukcije ugljične emisije, cilj je i financijska inkluzija i rodna ravnopravnost. To ne znači samo da muškarci i žene primaju iste plaće za isti posao, nego da imamo i jednaku distribuciju rukovoditelja. Svaki tim razmišlja što može napraviti da dostigne ciljeve u ta tri područja.
Spomenuli ste svojedobno kako želite da svaki korisnik vaših kartica razmišlja o posljedicama svoje potrošnje na okoliš? Što bi bila “održiva potrošnja”? I je li to ulazak u privatnost ili načelo da je zajedničko dobro važnije od privatnih odluka?
Kad govorimo o privatnosti, naravno da imamo pristup velikoj količini podataka, ali ne znamo tko je osoba iza transakcije. To je pozitivna stvar jer možemo koristiti dostupnu tehnologiju i alate da pokažemo što je održiva potrošnja. Ako ne znate posljedice vaše potrošnje, kako promijeniti ponašanje? Zato smo 2019. investirali u švedski fintech koji ima indeks za mjerenje emisije ugljika za svaku proizvodnju i potrošnju. Radi s 15.000 tvrtki koje izvještavaju o tome. Mastercard je odlučio integrirati to rješenje u svoju mrežu: kreirali smo ugljični kalkulator i 2021. ga učinili dostupnim svakoj banci u našem ekosustavu. Sad 22.000 banaka za gotovo tri milijarde ljudi može omogućiti edukativni alat za razumijevanje emisije ugljika. Na mobilnom bankarstvu se za svaku transakciju može izmjeriti emisija.
Hrvatske banke koje izdaju Mastercard kartice to nemaju.
Ne, pozvat ću ih sutra da to implementiraju i budu predvodnici klimatske tranzicije.
Kakva vam je politika kad je posrijedi poslovanje s klijentima koji nisu odgovorni prema okolišu?
U nekim zemljama ne poslujemo jer nisu u skladu s našim vrijednostima. Primjerice, na Kubi, a Rusija je posljednja zemlja koju smo napustili. Gledamo okvir koji postavljaju vlade o utjecaju na okoliš. U EU je dobro postavljen.
Na kojoj su razini usklađenosti sa zelenim politikama vaši partneri u Hrvatskoj, pratite li to?
Ono što radimo za sve dobavljače, uključujući i one u Hrvatskoj, pomaganje je da smanje emisiju, imamo timove koji provode treninge i omogućavaju oruđa i programe. Nikad nećemo postići naš cilj do 2040. ako u to ne uključimo i hrvatske partnere. A Hrvatska je vrlo otvoreno društvo.
•
Postoje dvije vrste kompanija: One koje će poticati tranziciju na ekonomiju bez ugljika i one kojih neće biti