Žele privući mlade i modernizirati se, a već su utrostručili članstvo
Najstarija hrvatska kulturna organizacija proslavila je rođendan, a predsjednik Miro Gavran najavio otvaranje novih ogranaka
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu svečano je obilježen 180. rođendan Matice hrvatske. Obilježavanju velike obljetnice najstarije hrvatske kulturne organizacije nazočio je i sam državni vrh, a u publici su, uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, sjedili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Izazovna vremena
Premijer Plenković priliku da se obrati okupljenima iskoristio je kako bi citirao Janka Draškovića, jednog od osnivača i prvog predsjednika organizacije koja se u njegovo doba nazivala Maticom ilirskom. Grofa Draškovića je, usput budi rečeno, kasnije utjelovio i glumac Goran Grgić, a najljepšu hrvatsku poeziju na pozornici HNK recitirali Robert Kurbaša i Zlatko Ožbolt. - Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati, i priliku mladeži našoj dati da se domorodno izobrazi kazao je Plenković, čestitavši Matici hrvatskoj na velikoj obljetnici te istaknuvši kako je u vrijeme tektonskih promjena u međunarodnoj politici, kada dolazi do ugroze ljudskih prava, iznimno važno naglasiti slogu i zajedništvo. Nakon što je komorni zbor “Ivan Filipović” pod ravnanjem dirigenta Gorana Jerkovića izveo “Lijepu našu domovinu”, okupljenima se obratio i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran. Kazao je pritom kako ovom manifestacijom želi odati počast svojim prethodnicima, jer iako se u 180 godina postojanja Matice izmijenilo pet država u kojima su živjeli Hrvati, Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete te važnim čimbenikom našeg identiteta i ljubavi prema domovini. - Cilj Matice hrvatske bio je i ostao izgradnja domovine kojom se možemo ponositi i boljitak za svakog hrvatskog čovjeka. U proteklih 180 godina Matica je stekla povjerenje svog naroda, dijeleći s tim narodom dobro i zlo i bivajući sve vrijeme ustanova koja nastoji našem postojanju na ovom svijetu dati viši smisao u duhu biblijske mudrosti da ne živi čovjek samo o kruhu. Iako duboko ukorijenjena u gradu Zagrebu i tamo utemeljena 1842. godine, Matica hrvatska nikada nije bila zagrebocentrična ustanova. Naprotiv, zauzimala se i zauzima se i dalje da u svakom i najmanjem gradu i naselju pridonese društvenom i kulturnom životu. Stoga su naši ogranci iznimno važni, a u Maticu dobrodošao je svaki čovjek bez obzira na svoja poliitička uvjerenja i svjetonazor, pod uvjetom da mu je stalo do dobrobiti hrvatskoga naroda. Mi smo obitelj koja svakom članu želi omogućiti samoostvarenje a hrvatskoj kulturi nesputanu suradnju i komunika
Najljepše od hrvatske poezije na proslavi izrecitirali su glumci Robert Kurbaša i Zlatko Ožbolt
ciju sa svim zemljama i svim narodima svijeta - kazao je Gavran te najavio i osnivanje novih ogranaka Matice hrvatske u svijetu. Naime, Matica hrvatska trenutačno broji oko četiri tisuće članova u 140 ogranaka. Najviše ih je u Hrvatskoj, a čak petnaest aktivnih ogranaka je u Bosni i Hercegovini. Hrvati iz BiH posebno su nam u srcu, istaknuo je predsjednik Gavran, pogotovo u ovim teškim vremenima, a u godinama koje su pred nama trebat će nam jačanje i produbljivanje veza s njima. - Želimo da znaju da će uvijek imati snažnu podršku u Matici hrvatskoj - poručio je. Stoga, otkrio nam je, već idući tjedan putuje u Vitez kako bi otvorio novi novi ogranak Matice, a slijedit će otvaranje ogranaka u Ljubuškom, Banjoj Luci i Novom Sadu te na jesen i u New Yorku. Posebno se ponose, kazao nam je Gavran, što se u posljednjih šest mjeseci broj novih članova utrostručio u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultat je to, vjeruju, i njihove nove politike modernizacije te programa kojima se trude angažirati studente i mlade da se priključe Matici hrvatskoj. Nedavno su tako ostvarili suradnju s Hrvatskim studijima te u njihovu kampusu na Borongaju otvorili Klub Matice hrvatske, prvi takav u povijesti. - Na jesen idemo u Rijeku gdje ćemo napraviti prezentaciju rada Matice hrvatske njihovim studentima, a potom putujemo u Osijek, Mostar i Split. Programe ćemo održavati i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Katoličkom sveučilištu u Zagrebu, a sve sa željom da pridobijemo što više studenata i sveučilišnih profesora - kaže Gavran koji se posebno ponosi pokretanjem tribine Sučeljavanja. Tribina Sučeljavanja tematizira najvažnije teme društva, političkog i gospodarskog života, a postala je i online podcast koji mogu pratiti slušatelji i gledatelji iz svih krajeva svijeta. A novo predsjedništvo Matice, napomenuo je Gavran, predano je potpunoj transparentnosti u poslovanju te izgradnji povjerenja i kvalitetnih međuljudskih odnosa dijalogom i uzajamnim uvažavanjem. U posljednjih pola godine održali su tako čak pet sjednica Glavnog odbora i na njima donijeli više od 130 odluka - sve odreda jednoglasno. Jedna od tih odluka odnosila se i na početak izrade Nacrta zakona o hrvatskom jeziku. - Usuđujući se ustanoviti da su hrvatski jezik i književnost bili među najvažnijim razlozima utemeljenja Matice hrvatske, povijest Matice povijest je borbe za afirmaciju hrvatskog jezika. To se pokazalo i sredinom 19. stoljeća kada je zalaganjem Ivana Kukuljevića Sakcinskog hrvatski jezik postao službenim jezikom našeg Sabora. Potom se jezično pitanje kao najvažniji cilj Matice hrvatske nameće i 1967. godine donošenjem glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz čega će se izroditi nacionalno osvještavanje a potom i političko gibanje koje će se kolokvijalno nazivati Hrvatskim proljećem. Unatoč tome što je prošlo već trideset godina od osamostaljenja, jezik je i danas osjetljiva tema. Stoga su novoizabrano Predsjedništvo i Glavni odbor Matice u prosincu prošle godine donijeli odluku da se u miru i tišini pristupi izradi Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, što je naišlo na potporu matičara diljem Hrvatske. Formirali smo radnu skupinu vrhunskih jezikoslovaca sa zadatkom da iznjedre moderni i uporabljivi zakon u kojem neće biti nikakvih restrikcija ni inspektorata, već je cilj da se hrvatskom jeziku napokon dade prilika da se samoostvari u svojoj punini - najavio je Gavran, pritom kazavši da Zakon o hrvatskom jeziku neće propisivati kako ćemo govoriti niti književnicima određivati kako da stvaraju umjetnička djela. Zakon će, nastavio je, zaštititi svako hrvatsko narječje, kajkavsko, čakavsko i štokavsko, te sve njihove idiome. Za sada je, saznajemo, napravljena prva, gruba varijanta nacrta zakona koja je poslana pravnim stručnjacima na doradu. Nakon toga će se ići prema završnoj verziji te će preko Ministarstva znanosti i obrazovanja biti upućena Saboru u onom trenu kada završna verzija bude zrela. Kada otprilike očekuju da će nacrt biti spreman, nažalost, nismo uspjeli doznati. Nakon ove će svečane proslave, na kojoj je predstavljen i kratki film o njezinoj povijesti, Matica hrvatska tijekom cijele godine nastaviti s obilježavanjem svoje velike obljetnice. Svaki će ogranak to napraviti na svoj način jer svi oni, kako kaže Gavran, imaju potpunu slobodu u kreiranju svoga programa.
Velika obitelj
- Ipak su svi oni doista usuglašeni s nama i s našim osnovnim ciljem koji je cilj Matice već 180 godina. I ja se beskrajno radujem što su ovog proljeća mnogi ogranci dobili nove predsjednike i potpredsjednike koji s nekim novim elanom pristupaju daljnjem radu. Želimo da se sve generacije dobro osjećaju u Matici i da Maticu osjećaju kao jednu veliku obitelj u kojoj svi trebaju dati svoj doprinos boljitku hrvatske države i hrvatskom identitetu - zaključio
• je Gavran.