Rasprodaja dionica i tumače se kao siguran znak početka recesije, do koje dolazi nakon što države umjetno održavaju ekonomsku aktivnost tiskanjem novca
Dan nakon općeg potopa na gotovo svim svjetskim burzama prošao je u iščekivanju odluke američke središnje banke FED hoće li ključna dolarska kamatna stopa porasti očekivanih 0,75 ili samo 0,50 postotnih bodova.
Veća stopa tumači se kao siguran znak ulaska još uvijek vodećega svjetskoga gospodarstva u recesiju. SAD je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju imao negativne stope raste uz iznimno visoku inflaciju od gotovo 9 posto, za koju je i bivša guvernerka, a sadašnja ministrica financija Janet Yellen djelomično preuzela odgovornost.Yellen je kazala da monetarne vlasti nisu na vrijeme prepoznale opasnosti od inflacije te ranije krenule u povećanje kamatnih stopa, što se sada pokušava nadoknaditi većim doskocima.
Dionice pale 20%
Vrijednost dionica američkih kompanija pala je od početka godine 20 posto, vodeće njemačke tvrtke izgubile su u ovoj godini oko 14 posto, i to većinu posljednjih tjedan dana, no to je sve sitnica u usporedbi s gubicima koje su pretrpjeli ulagači u kriptovalute, čija je vrijednost u ovoj godini smanjena tri puta. Na početku ovoga tjedna cijena najveće digitalne valute bitcoina padala je prema granici od 20 tisuća dolara, no kasnije se ipak stabilizirala na vrijednosti od oko 22 tisuće dolara, što je i dalje više nego tri puta manje od njegova rekorda. Ostale kriptovalute izgubile su i do 90 posto. Sve dosad kriptovalute su se uspješno “prodavale” kao sigurna alternativa postojećim oblicima imovine, neovisna o potezima vlasti, no to ipak nije tako. Ovaj posljednji pad tržišta kriptovaluta dovodi se u vezu upravo s odlukama FED-a i potezima američkih vlasti, za koje se vjeruje da će do kraja rujna dići ključnu kamatnu stopu na 3-3,5 posto. Na pomolu je skuplje zaduživanje, manje investicija, zatvaranje poduzeća, problemi na tržištu nekretnina, gubici radnih mjesta. Recesija više nije daleka budućnost, već je samo pitanje koliko će trajati. Zašto počinje u Americi, zemlji koja je daleko od Ukrajine te trpi najmanje indirektne štete od rata na tlu Europe?
Velimir Šonje, vlasnik Arhivanalitike, objašnjava kako je relativna snaga fiskalne ekspanzije u SAD-u posljednjih godina bila uvjerljivo najveća nakon Drugog svjetskog rata, dvostruko jača od Obamine fiskalne reakcije u Velikoj recesiji 2008.-2009. i više nego dvostruko jača od fiskalne reakcije u Europskoj uniji tijekom koronapandemije. Zbog snažne fiskalne intervencije američko je gospodarstvo imalo manji pad od EU, ali i brži oporavak.
- No upravo je eksplozija viška potražnje pogonjenog fiskalnom i monetarnom politikom u SAD-u 2020.-2021. gurnula cijene energenata naglo prema gore - navodi Šonje. Nakon toga, ulje na vatru dodala je Rusija napadom na Ukrajinu i sad smo kod toga da se važe intenzitet recesije, ali ne i njezina neminovnost. Slična dilema prati i britansku ekonomiju uoči objave novog podatka o svibanjskoj inflaciji koja je i s travanjskih 9 posto izazvala veliku zabrinutost i, dakako, pad realnih dohodaka u toj zemlji. Eurozona se i dalje nada skromnim, ali pozitivnim stopama rasta u nastavku godine, no situacija s energentima je toliko složena da više nitko ništa ne isključuje. Od srpnja će i eurozona krenuti u povećanje kamatnih stopa, a koliko će ono biti strmo ovisit će o kretanju cijena idućih mjeseci.
Jeftin novac spasio zombije
- Do prije dva mjeseca prevladavale su tvrdnje da se recesija može izbjeći. Danas svi kažu da bi bilo dobro da recesija bude plitka i kraća. Stvari se mijenjaju te je i recesija prihvaćena kao neminovnost, samo što se vjeruje da bi ona mogla biti kraća i plića zbog štednje koja se akumulirala tijekom pandemije i visoke zaposlenosti - kaže analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. Recesija je, kaže, prirodna pojava, slično kao i faza rasta, prirodni ciklus kroz koji se kreće ekonomija.
- Ne treba živjeti u uvjerenju da se recesija može izbjeći tiskanjem novca, što se događalo proteklo desetljeće - kaže Lovrinčević, napominjući da je zahvaljujući jeftinom novcu opstala hrpa zombi tvrtki i umjetno održavanih poduzeća i radnih mjesta koja treba pustiti da propadnu da bi se otvorio prostor za nešto novo.
Dio ljudi prihvatio bi i stagnaciju bez recesije, ali ako se sustav ne mijenja, stagnacija bi trajala desetljeće i dulje.- Recesije su kao visoke temperature u organizmu, pojavljuju se i nestaju, samo je posljednjih godina nastala anomalija jer se mislilo da se može razriješiti tiskanjem novca - dodao
• je Željko Lovrinčević.
65% odraslih Hrvata je debelo