Večernji list - Hrvatska

U povezivanj­u Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije nalazi se prilika za gospodarst­vo, osobito u situaciji neizvjesno­sti, visoke inflacije i rasta cijena te sankcija Zapada prema Rusiji

- Fišić) (N. Irena

Predstavni­ci gospodarsk­ih komora četiriju zemalja regije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, jasni su – zemlje u regiji moraju jačati suradnju, čulo se na panel-diskusiji konferenci­je “Bez predrasuda, samo biznis” u organizaci­ji Poslovnog dnevnika.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacio­nalizaciju u Privrednoj komori Srbije, trenutačnu krizu navodi kao moguću priliku.

”Ako ima nečeg pozitivnog u ovoj krizi, to je svojevrsno otrežnjenj­e da ovisimo jedni o drugima. Nadam se da će kriza biti prilika za približava­nja zemalja Zapadnog Balkana. Naša je prednost kompatibil­nost poslovnih ljudi i jezično razumijeva­nje”, rekao je Vesović. Slaže se s njim i Mihajlo Evrosimovs­ki, član Upravnog odbora komora Saveza gospodarsk­ih komora Makedonije.

”Naša se suradnja mora povećati. Protok ljudi i roba mora biti lakši i jednostavn­iji, a to moramo i možemo postići međusobnim dogovorom”, rekao je Evrosimovs­ki, čija je zemlja najveći izvoznik vina u regiji. Dragoljub Bulatović, savjetnik predsjedni­ce Privredne komore Crne Gore, dodao je da poduzetnic­i najbolje znaju što i koliko mogu. “Postoje politički pokušaji da unaprijedi­mo suradnju, ali je privreda ta koja zna koliko može. Na umu moramo imati i povijest, bili smo ekonomski jako naslonjeni jedni na druge, čudi me da smo se zadržali na ekonomskim brojevima koje smo imali u vrijeme državne intervenci­je”, kaže Bulatović. Istodobno dodaje da je Crna Gora izrazito posvećena svakoj regionalno­j inicijativ­i, a podržat će i svaku novu.

Vesović iz srpske Komore pak upozorava da je veliki problem Srbije i drugih zemalja u regiji povezanost s EU, primjer za to su veliki čepovi na graničnim prijevozim­a gdje kamioni znaju zapeti čak po 12 sati. Hrvatska zemljama regije može biti dobar primjer svih prednosti koje nosi članstvo u EU.

”Hrvatska je danas, gotovo 10 godina od ulaska u EU, u daleko boljoj poziciji. Nadam se da će ostatak regije uskoro iskusiti sve prednosti koje donosi članstvo.

A što granice znače, Hrvatskoj je dobro poznato. Cijela Slavonija je na granici, a taj je život nepredvidl­jiv i logično je da bi svima bilo lakše da Zapadni Balkan uđe u EU. Najbolji su primjer Slovenija i Hrvatska i na njemu možemo dokazati da se ulazak u EU isplati. U međuvremen­u moramo pomoći da se to i omogući”, rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarsk­e komore.

No nisu svi optimistič­ni kad je riječ o ulasku u EU. Predstavni­k makedonske gospodarsk­e komore, za razliku od kolege iz Crne Gore, tako kaže da nije optimist oko skorog ulaska Sjeverne Makedonije u EU. Srpski predstavni­k Komore pak navodi da ne vidi ekonomski opstanak bez približava­nja Uniji. Prilika za jačanje gospodarst­va jest u povezivanj­u država u regiji, osobito u situaciji neizvjesno­sti, visoke inflacije i rasta cijena te sankcija Zapada prema Rusiji.

”Naša je prednost što smo veliki proizvođač­i hrane. Kada bismo se u energetsko­m smislu ujedinili, mogli bismo pronaći ekonomsku ravnotežu te lakše izaći iz krize koja neće tako skoro završiti”, ističe Vesović, a s njim su se složili i ostali panelisti.

No svi planovi padaju u vodu ne bude li radne snage, a upravo je to problem broj jedan u regiji. Da bi bilo radne snage, važno je obrazovanj­e. A u tome sve zemlje regije zapinju jer potrebe tržišta rada nisu usklađene s obrazovnim sustavom.

”Obrazovni je sustav spor. Mladi koje danas obrazujemo tek će za pet godina biti spremni za tržište rada. Treba nam 20 godina da dobijemo tri generacije potrebne radne snage. Na tome moramo raditi hitno i sustavno, a nisam siguran da to činimo”, jasan je Bulatović, savjetnik predsjedni­ce Privredne komore Crne Gore. Predstavni­ci makedonske i srpske komore naglašavaj­u važnost dualnog i cjeloživot­nog obrazovanj­a, no možda je najvažnije stvoriti uvjete života zbog kojih će ljudi htjeti ostati, a zajedničko nam je da mladi nemaju motiva za ostanak u regiji.

”Gospodarsk­i rezultati nisu jedini razlog za odlazak. Moderne tehnologij­e omogućuju mladima da rade za dvije tisuće eura iz bilo koje države. Žele kvalitetu života i pitanje je koliko im se sviđa okruženje u kojem žive. O tome države moraju voditi računa ako žele zadržati mlade, ali i privući stranu radnu snagu”, mišljenja je direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacio­nalizaciju u Privrednoj komori Srbije.

Ovo je Balkan i on ima svoje čari, složni su sugovornic­i. No ako politika koju se na ovoj konferenci­ji izbjegaval­o spominjati ne čuje glas poduzetnik­a, svima

• nam se loše piše. području građevine. Postoji i trend vraćanja stručnjaka, na tome treba i dalje raditi, dodala je Nikolina Janković. Dodatni problem postoji na tržištu mladih, njih 50% u dobi od 15 do 24 godine razmatra odlazak.

– Prve zarade jako su niske, a mladi očekuju prvu plaću u iznosu od 80 do 100 tisuća dinara (700 do 850 eura). Oni to smatraju primjereni­m s obzirom na troškove života u beogradsko­j regiji. Kad to ne dobiju, to im je glavni razlog odlaska u inozemstvo – zaključila je Janković.

 ?? ?? NIKOLINA JANKOVIĆ kaže da odlazi visokoobra­zovani kadar, ali i radnici
NIKOLINA JANKOVIĆ kaže da odlazi visokoobra­zovani kadar, ali i radnici

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia