Inflacija 10,8 posto, a novi cjenovni udar tek nas čeka
Sudbina plina i nafte neizvjesna, hrane je dovoljno, ali sve je skuplja, tu je i zaokruživanje cijena na eurske iznose. Prognoza o 8% godišnje inflacije sada se čini preoptimističnom
Ministar Marić: Nove mjere za ublažavanje efekata inflacije donosit ćemo ovisno o razvoju situacije i mogućnostima // Skuplje ljetovanje: sedam dana mora, sa smještajem u apartmanu i jednim obrokom dnevno u restoranu, tročlana će obitelj platiti 1200 kuna više nego lani
Kava za 32 kune i limunada za 45 kuna zasad se nude na elitnim turističkim destinacijama, no kako je krenuo oštar skok cijena, ne bi čudilo da do kraja godina tek nešto niže ili slične cijene prevladavaju i u običnim kvartovskim kafićima. U svibnju je inflacija bila nadomak 11 posto – točnije 10,8 posto, što je najviša inflacija od 1993. godine kada je uslijedio poznati antiinflacijski program sa zamrzavanjem plaća, tečaja i mirovina kako bi se stalo na kraj inflacijskoj spirali. Posljednjih mjeseci dogodio nam se jedan od snažnijih naleta poskupljenja unutar EU, ne računajući baltičke zemlje koje plaćaju visoku cijenu svog geografskog položaja.
Plaće osjetno kaskaju
Nama tek slijedi novi udar na potrošače preko poskupljenja cijene grijanja, ‘sudbina’ plina i nafte još je neizvjesna, hrane ima dovoljno ali po sve višim cijenama, a na sve to krenulo je i zaokruživanje kunskih cijena na eurske iznose. Niz je primjera da se dosadašnje usluge koje su stajale 50 kuna već sad zaokružuju na 75 ili one od 110, 120 kuna na 150 kuna da bi se kasnije lakše iskazivale u eurima. Vlada i narodna banka nadaju se da bi prosječna godišnja stopa inflacije mogla biti oko osam posto, no s ubrzanjem koje je krenulo od travnja ta se prognoza sada čini preoptimističnom. Plaće zasad osjetno kaskaju za cijenama, ali sramežljivo su krenule i indeksacije, pa je javni sektor izborio prvu povišicu od 4 posto. Privatni poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu prihvatili su povećanje u četiri ključna platna razreda od 5 do 12 posto jer bi u protivnom imali još više problema s pronalaženjem radnika. Prosječna plaća preskočila je u travnju iznos od tisuću eura, od iduće godine dodatno će rasti i mirovine 10 do 25 posto za približno 300 tisuća korisnika, ali očekuje se i dodatno porezno rasterećenje.
Poslodavci pritišću na državu da smanji poreze na plaće i doprinose, što će se u nekom obliku vjerojatno dogoditi istovremeno s preuzimanjem eura. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da nije lako predvidjeti kako će se inflacija kretati u ostatku godine, a da će se nove mjere za ublažavanje njezinih efekata donositi “ovisno o razvoju situacije i mogućnostima”. Bogatije zapadne članice, poput Austrije, uvode obaveznu indeksaciju plaća i mirovina, a pojačavaju i socijalne transfere prema stanovništvu u još jačem opsegu nego što su to činili tijekom pandemije. No takve pakete mogu nuditi zemlje s relativno niskim razinama duga premda ni za njih to neće biti jeftino kao do sada. Nijemci su rekli da oni takvih rezervi više nemaju. Prinosi na austrijske obveznice skočili su s 1,8 na 2,3 posto nakon najave povećanja kamatnih stopa, dok bi Talijane novo zaduženje moglo stajati skuplje od 4 posto.
Bio je to i povod za hitnu izvanrednu sjednicu Upravnog vijeća Europske središnje banke koja te razlike pripisuje špekulacijama. Povećanje kamatnih stopa uz ovakvu je inflaciju neizbježno, samo je pitanje mjere i dinamike. Dio ekonomskih stručnjaka smatra da su monetarne vlasti dobrano zakasnile s dizanjem kamatnih stopa, tako da u svakom slučaju svjedočimo povijesnom razdoblju unutar kojega se u kratkom vremenskom razdoblju spojilo nekoliko razornih fenomena – masovno tiskanje novca, pandemija korone i odgovor na nju, energetska kriza, na što je sve došao i brutalan rat u Ukrajini.
Hrvatska specifičnost je što se u tom kovitlacu odlučila na uvođenje eura, što se jednim dijelom već vjerojatno ukalkuliralo u postojeće cijene. Ako je vjerovati prognozama centralnih banaka, inflacija bi se tek 2024. godine mogla vratiti u prihvatljive granice unutar dva posto.
Smirivanje na višim cijenama
– Očekujemo da će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju, dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Ne očekujemo pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i moguće smirivanje na trenutačno povišenim razinama – prokomentirala je analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević.
Prevladava uvjerenje da su inflatorni pritisci u EU još uvijek upravljivi. Moguće je da je tako lani mislio i turski predsjednik Erdoğan, kojemu se u godinu dana inflacija popela s 20 na 60
• posto.