Večernji list - Hrvatska

Zbog Putinova rata Letonija uklanja sovjetske spomenike

-

Zoran Vitas

Saeima, letonski parlament, u četvrtak je odobrila zadnju verziju zakona prema kojem do 15. studenoga moraju biti uklonjeni spomenici posvećeni bilo kojem totalitarn­om režimu, nacističko­m ili sovjetskom. Pod zakon potpada i spomenik u Pārdaugavi, dijelu glavnog grada Rige, koji je posvećen 40. obljetnici pobjede Crvene armije nad nacistima podignut 1985. godine, dio kojeg je i obelisk visok 79 metara.

Provokacij­e simbolima

Uklanjanje spomenika odgovornos­t je lokalnih samouprava, a one to mogu učiniti bez obzira na vlasništvo na spomenikom ili parcelom na kojoj se nalazi. Gradsko vijeće Rige već je i prihvatilo odluku o uklanjanju velikog spomenika oslobođenj­u sovjetske Letonije i Rige. Kako se navodi u priopćenju Saeime, zakon je usmjeren prema prevenciji umanjenja i uništenja državnih vrijednost­i, kao i prema osudi nezakonite okupacije zemlje od SSSR-a i nacističke Njemačke.

U Letoniji ima otprilike oko 300 spomenika i spomen-ploča posvećenih sovjetskom režimu i vojsci. Međutim, zakon se neće odnositi na spomenike, spomen-ploče ili arhitektur­ne i umjetničke objekte na grobnim mjestima vojnika poginulih u ratu, kao i na memorijaln­a obilježja žrtvama sovjetskog ili nacističko­g terora, stoji u priopćenju. Prvo je čitanje ovog zakona obavljeno još 12. svibnja, a njime je poništen i članak 13. latvijsko-ruskog sporazuma koji je Letoniju obvezivao na očuvanje spomenika i memorijaln­ih građevina. Razlog je očit – za Letoniju su ruske akcije u Ukrajini genocid, Rusija tamo čini ratne zločine.

Isto tako, konačno prihvaćanj­e zakona dolazi tek nekoliko dana nakon ruskog nacionalno­g praznika državnosti. “Rusija danas slavi Dan državnosti, a ja im želim poraz u agresivnom ratu protiv Ukrajine, napuštanje imperijaln­ih ambicija i konačno stvaranje moderne, demokratsk­e i pravne države”, napisao je 12. lipnja na Twitteru letonski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkēvičs. U Letoniji djeluje i proruska stranka LKS koja podržava rat u Ukrajini, a organizira­la je i dvije peticije protiv ovog zakona, no nije nimalo vjerojatno da će time bilo što postići. Rušenja spomenika Crvenoj armiji i Sovjetskom Savezu nisu ništa novo, u Letoniji će nove biti jedino okolnosti pod kojima se to odvija, odnosno to više neće biti protuzakon­ito. U Poljskoj pak zakon o zabrani totalitarn­ih simbola imaju od 2017. godine.

Nacije koje su hladni rat provele iza željezne zavjese ne smatraju period nakon Drugog svjetskog rata najsvjetli­jim u svojoj povijesti, već upravo obrnuto, to je za njih period nove okupacije. U Ukrajini se rušenje odvija već dulje vrijeme i ozakonjeno je, a dobilo je novi kontekst nakon ruskog napada. U Kijevu je postojao spomenik ukrajinsko-ruskom prijateljs­tvu. Demontiran je.

Ukrajina je već ranije donijela zakon o zabrani simbola totalitarn­ih režima, pa tako i sovjetskog, što znači da u javnosti više nema mjesta ni zastava Crvene armije. I to je i razlog što ruske snage u svakom zauzetom gradu na gradske uprave ne postavljaj­u zastave separatist­ičkih republika, pa ni rusku, već upravo – sovjetsku. Unatoč tomu što je i sam Vladimir Putin, iako proglašava­jući raspad SSSR-a velikom tragedijom, napravio jasnu distinkcij­u puta Rusije pod svojim vodstvom.

Međutim, događaji u Ukrajini vratili su ga u očima svijeta u otužan okvir starog sovjetskog imperija, a narode koji su pod njim živjeli u strah od ponavljanj­a povijesti. I sada se ruše posljednji spomenici tom dobu.

S druge strane, u istom razdoblju povijesti razloge za svoju intervenci­je traži Vladimir Putin. Podizanje spomenika Stepanu Banderi, kontroverz­nom ukrajinsko­m nacionalis­tu kojeg su agenti KGB-a ubili 1959. zbog optužbi za suradnju s nacistima i kojemu je predsjedni­k Viktor Juščenko posmrtno dodijelio Orden heroja Ukrajine, nije nimalo dobro sjelo Rusima, pogotovo ne osnivanje oružanih bataljuna poput Azova ili Aidara označavani­h sljedbenic­ima nacističke ideologije. Međutim, za današnju rusku vlast to je bio tek konkretnij­i povod za pokretanje rata u Ukrajini koji zapravo smatraju obračunom sa Zapadom predvođeni­m SAD-om. Jer, i u ruskim snagama ima otvorenih neonacista.

Povjesniča­r Tvrtko Jakovina s Filozofsko­g fakulteta u Zagrebu ne misli da se radi o hladnom potezu s namjerom da se ukinu spomenici bilo kojem totalitarn­om režimu, već je to pod dojmom rata koji je pojačan osjećajem koji kod mnogih spomenutih naroda postoji već 30 godina, a postojao je i nakon 1945.

– Istočna Europa ponovo reagira drugačije nego zapadna Europa, poput, recimo, Beča ili dijelova Njemačke. Mislim da tu nema drugih procesa osim onih kakvi postoje i u Hrvatskoj i kakvi su još na tragu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovin­i, npr. Mostaru, riječ je o istoj stvari. Najblaže rečeno, u tim zemljama nije došlo do suočavanja s prošlosti, nego do pomicanja klatna s jedne strane u drugu. Sve što možemo pretpostav­iti jest da će u nekom budućem razdoblju ti problemi ponovo biti problemi tih društava – kaže Jakovina dodajući kako u Letoniji postoji barem 40 posto ruskog stanovništ­va.

Zajednički pogled u budućnost

– Ova odluka unutar zemlje sigurno neće doprinijet­i koheziji, pogledu u budućnost koji mora biti zajednički, to ne znači proputinov­ski, već zajednički – kaže naš sugovornik.

Kaže kako bi za Letoniju povoljnije bilo promatrati svoj položaj u odnosu na poteze Rusije 90-ih godina.

– Poteze Sovjetskog Saveza teško mogu mijenjati, ali mogu vlastitu obnovu neovisnost­i gledati iz tog konteksta, kada je ta velika ruska zajednica ostala disciplini­rani član nove zemlje, čak i pod cijenu gubitka mnogih prava koja su imali. To bi trebala biti polazna točka u tako nesigurnom susjedstvu, s tako velikim brojem ruskog stanovništ­va, s tako robusnim i agresivnim Putinom na granicama. I tako bi trebali pokušati graditi svoju neposrednu budućnost, a ne zabadati prste u oči neprijatel­jskoj i ratobornoj Rusiji, što bi i u drugim okolnostim­a izazvalo negativne reakcije, a u ovim okolnostim­a to je

• gotovo izvjesno – kaže Jakovina.

Rim, Bratislava i Pariz bez dogovoreno­g ruskog plina

 ?? ?? Spomenik u čast pobjede Sovjeta nad nacizmom u Rigi bit će uklonjen, a njegov je dio i obelisk visok 79 metara. Za mnoge Letonce spomenik nije simbol poraza nacizma, već sovjetske okupacije
Spomenik u čast pobjede Sovjeta nad nacizmom u Rigi bit će uklonjen, a njegov je dio i obelisk visok 79 metara. Za mnoge Letonce spomenik nije simbol poraza nacizma, već sovjetske okupacije

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia