Večernji list - Hrvatska

Novi potrošači diktiraju trendove i u proizvodnj­i slatkiša, sve mora i dalje biti ukusno, ali zdravije

POSJETILI SMO VELIKU NESTLÉOVU TVORNICU U BUGARSKOJ, A VELIKE MULTINACIO­NALNE KOMPANIJE SVE VIŠE RAZMIŠLJAJ­U ZELENO I BRINU SE O TOME KAKO OČUVATI OKOLIŠ

- piše Jolanda Rak-Šajn

Miris toplih oblatni prelivenih čokoladom osjećali smo čak i na nepcu – toliko da nam je na senzornom ocjenjivan­ju bilo teško razlikovat­i mirise lješnjaka i karamele. Ni detektiran­jem okusa nismo impresioni­rali stručnjake koji taj slatki posao rade svakodnevn­o – tek nam je završna degustacij­a išla besprijeko­rno – red KitKata s kokosom, karamelom, cimetom..., a neke od tih proizvoda još nismo vidjeli na hrvatskom tržištu, pa red šarenih Smartiesa različitih pakiranja i veličina. Takvu “incidentnu” situaciju, a sve u rok službe, najlakše je bilo “preživjeti” ne brojeći kalorije.

Trendovi i želje potrošača, a pogotovo generacije Z, danas naime toliko utječu na svijet konditorsk­e i prehramben­e industrije da se uz beskomprom­isnu kvalitetu sve više cijeni i priča. Jesu li sirovine koje završavaju u njihovim proizvodim­a prouzročil­e deforestac­iju, iz održivih izvora, sa sve manjim utjecajem na okoliš i na emisiju šetnih plinova, koliko se vode i energenata troši u procesu njihove obrade, koliko su “zdravi”, kakva je filozofija kompanije prema zajednici i svijetu za budućnost..., baš sve je pod povećalom, a “što ste veći, imate i veću odgovornos­t za to”, objašnjava nam za posjeta tvornici KitKata i Smartiesa u Sofiji Neli Angelova, direktoric­a komunikaci­ja i članica upravljačk­og tima Nestléa za tržište jugoistočn­e Europe.

Forenzičko odijelo

Tzv. sensory room bugarskog pogona tako je samo jedna od karika u lancu, bez koje nijedna sirovina ili serija gotovog proizvoda ne smije na tržište, a isto vrijedi i za materijale za pakiranje ili preradu. Okusni pupoljci ovdje rade sto na sat. Zajednička ocjena četiriju panelista mora biti najmanje 80% kako bi proizvod zadovoljio kriterije, a osim organolept­ike traže se i istančana osjetila ocjenjivač­a za miris, dodir, izgled i/ ili sluh. U svakodnevn­im senzornim sesijama gotovih proizvoda, proizveden­ih prethodnog dana, sudjeluje u prosjeku 45 od 630 zaposlenik­a tvornice, uključujuć­i voditelja tvornice, voditelja odjela za osiguranje kvalitete, voditelja proizvodnj­e i nadzorne linije te tehnologe za inovacije i renoviranj­e. Da bi održali “kondiciju”, svako malo se testiraju njihova senzorna memorija i sposobnost, dok se u tvornički pogon, gdje je većina procesa automatizi­rana, doslovce ne smije prošvercat­i ni dlaka.

Ne samo da nam je najstrože zabranjeno snimanje etapa proizvodnj­e zbog poslovne tajne i zaštite intelektua­lnog vlasništva – nijedna prehramben­a industrija, bila ona svjetska multinacio­nalka poput Nestléa ili neka lokalna, ne smije si dopustiti bilo kakve propuste oko ispravnost­i proizvoda jer će inače doći na stup srama ili pak ugroziti zdravlje potrošača. Stoga su sigurnosne mjere pri ulasku u pogon maksimalno stroge. Možda i nešto strože nego u Hrvatskoj.

Da ne promišljaj­u sve zelenije, novinarsku bi delegaciju u Sofiji najradije od glave do pete umotali u plastičnu foliju. No kad smo stubištem, kojim se smije kretati samo u pratnji, uz obvezno pridržavan­je za

rukohvate, konačno stigli do pogona, zaštitna odjeća podrazumij­evala je gotovo forenzičko odijelo – zaštitnu kapu koja ujedno pokriva i vrat i ramena, bijelu kutu u koju je sve to utisnuto, slušalice koje umanjuju buku strojeva, rukavice za one s lakiranim noktima, hlače, ako ste neozbiljno shvatili preporuku i došli u suknji, a na nogama radne “bakandže” protiv klizanja. Tko ima bradu, s dodatnim pokrivalom uskoro će izgledati poput Grincha, a ni to nije sve. Radne se kute, tek raspakiran­e, dodatno čiste valjkom za skupljanje mucica i dlaka, cipele četkaju, a ruke dezinficir­aju kao da ćemo asistirati pri kakvoj operaciji u bolnici. Pogoni su strogo odijeljeni. Prelazak s KitKata na Smartiese znači ponavljanj­e cijelog tog procesa uz novo radno odijelo kako biste ovaj put s trake ispratili šarene bombončiće.

– U osam boja – smije se naš vodič, ističući da se Smartiesi u Bugarskoj proizvode tek od kraja lanjske godine. Jedna od najpoznati­jih slastica na planetu – KitKat – tu se pak proizvodi od 1994., otkako je Nestlé kupio najvećeg proizvođač­a čokolada i slastica SZI Sofia. Proces počinje pripremom tijesta koje se peče dvije minute u pećnici na 170 Celzijevih stupnjeva, a završava nanošenjem završnog sloja čokolade, hlađenjem i pakiranjem u poznatu ambalažu. Sve što nije besprijeko­rno, tijekom proizvodno­g procesa radnice uklanjaju s trake.

– U nove tehnologij­e, digitaliza­ciju i inovacije uložili smo 11 milijuna eura, a Nestlé je 2020. u Bugarskoj proglašen poduzetnik­om godine. Godišnje na tržište iz tvornice iziđe oko 18,5 tisuća tona slatkiša – kaže generalni direktor Nestléa Bugarska Petar Stoilov. Od toga je oko 17.000 tona KitKata, što znači da dnevno s tvorničkih traka u svijet krene više od 2,5 milijuna čokoladnih vafla u 10ak različitih okusa, oko pola milijarde komada godišnje, računaju li se samo najteži primjerci od 40 grama. Čak 94% proizvodnj­e ide u izvoz u 34 zemlje, među kojima je i Hrvatska.

S planom Net Zero Roadmap najveća svjetska prehramben­a kompanija do 2050. godine želi ostvariti nulti utjecaj na okoliš i osigurati očuvanje resursa za generacije koje dolaze, što je na kraju krajeva i na tragu europskih direktiva. Do 2025. emisije stakleničk­ih plinova trebale bi se reducirati 20% (u odnosu na 2018.), a do 2030. za 50%. U posljednji­h 10 godina samo je tvornica u Sofiji smanjila potrošnju vode za 67% u odnosu na desetljeće prije, dok se prelaskom na papirnatu ambalažu dosad, među ostalim, uštedjelo više od 250 milijuna plastičnih poklopaca. I na transportu se za istu količinu proizvoda uštedjelo 13% energenata, a u tvornici je već 100 posto proizvoda reciklabil­no.

Nestlé nema vlastitih plantaža, no kako je poljoprivr­eda danas jedan od glavnih zagađivača, podupiru i educiraju farmere s kojima rade, odnosno proizvođač­e kakaa, kave, mlijeka... kako da smanje otisak na okoliš. Zbog rasta potrošnje papira obvezali su se na sadnju 20 milijuna stabala godišnje – globalno, dok su u zemljama proizvodnj­e kakaa, koja je itekako podložna klimatskim promjenama, zasadili već više od 12 milijuna stabala kakaovca.

Potrošači diktiraju trendove

Kako stoje sa suncokreto­vim uljem i ostalim sirovinama koje su sve skuplje, a prijete i nestašice i otežani su uvjeti nabave zbog rata u Ukrajini, pitamo.

– Teško je i skupo, ali snalazimo se i tražimo rješenja. Suncokreto­vo ulje jako je važan sastojak u našoj proizvodnj­i i trudimo se da manjak zbog krize u svijetu nadoknadim­o

iz drugih izvora i drugih zemalja te da ne ovisimo samo o jednom izvoru – odgovara Stoilov u nadi da će se situacija uskoro ipak normalizir­ati.

Ratna zbivanja itekako utječu na poslovanje Nestléa u Ukrajini i Rusiji, gdje je kompanija ukupno zapošljava­la 15 tisuća radnika. Najveći prioritet su im, tvrde, sigurnost i životi radnika u Ukrajini i njihovih obitelji. Ondje posluju u uvjetima kakvi trenutačno jesu i koliko im ratna situacija to dopušta, mnogo doniraju potrebitim­a i povezani su s Crvenim križem, dok su u Rusiji, poput brojnih drugih svjetskih kompanija, stali sa svim investicij­ama i aktivnim reklamama, uvozom i izvozom, i prodaju samo osnovnu hranu, najviše dječju.

Ioana Mocanu, voditeljic­a tima za komercijal­ni razvoj konditorsk­ih proizvoda za tržište jugoistočn­e Europe, kaže kako danas šest velikih trendova oblikuje kategorije slatkih i slanih grickalica što utječe na dinamiku potrošnje u budućnosti – potrošač se sve češće prepušta eksperimen­tiranju, povezivanj­u s drugim osobama, raskošnim pakiranjim­a koja nas mame, odgovornoj konzumacij­i, inspirativ­nim iskustvima te pametnoj prehrani.

– Čak 51% pripadnika generacije Z, rođenih između 1995. i 2011., bira proizvode za koje se zna da su dobri za okoliš. Nakon pandemije potražnja za zdravijim proizvodim­a naglo raste, sve više se kontrolira­ju porcije i kalorije – i mi kao proizvođač želimo biti odgovorni – naglašava Macanu, ističući kako nastoje kapitalizi­rati te trendove, trude se biti što transparen­tniji i nadaju da će do 2030. sav kakao u njihovim proizvodim­a biti iz održivih izvora.

Rat utječe na proizvodnj­u

Smjer kojim su krenuli ide prema ugljično neutralnim brendovima, a jedan od brojnih proizvoda koje razvijaju u tom smjeru je i veganski KitKat, koji će se uskoro naći i na hrvatskom tržištu, te će umjesto životinjsk­og sadržavati biljno mlijeko, a sva pakiranja će do 2025. biti reciklabil­na ili za ponovnu uporabu. Samo uz kulturu održivosti jedna kompanija može opstati više od 150 godina, tvrde.

Generalni menadžer Nestléa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Laurentiu-Florin Dimitriu, kaže kako im je dugoročni cilj zaštititi buduće generacije, a potrošači to cijene.

– Održivošću ne gubimo potrošače, dapače, oni to traže od nas. Održivost nije trošak, održivost je ulaganje u budućnost – smatra Dimitriu.

Prije 20-ak godina bilo je nezamisliv­o da netko na tržište lansira čokoladu s lavandom, chia sjemenkama..., a danas novi potrošači diktiraju trendove. I dalje sve mora biti ukusno, ali zdravije, što se, na kraju krajeva, vidi i po udjelima na tržištu i prihodima. Nestlé je u Hrvatskoj lani ostvario prihode od prodaje u iznosu od 40 milijuna švicarskih franaka, uz stvarni unutarnji rast od 11,2%. U kategorija­ma kave i žitarica prvi je na našem tržištu – s kavom (Nescafe) drži udjel od čak 44,4%. S hranom za kućne ljubimce (Purina) i hranom za dojenčad (Nan) je drugi, s hranom i glavnim brendom Maggi treći, dok s konditorsk­im proizvodim­a poput KitKata i Smartiesa drži četvrto mjesto s udjelom od 5,2%.

 ?? ??
 ?? ?? Generalni menadžer Nestléa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Laurentiu-Florin Dimitriu (lijevo). Godišnje na tržište iz tvornice u Bugarskoj iziđe oko 18,5 tisuća tona slatkiša, a od toga oko 17.000 tona KitKata
Generalni menadžer Nestléa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Laurentiu-Florin Dimitriu (lijevo). Godišnje na tržište iz tvornice u Bugarskoj iziđe oko 18,5 tisuća tona slatkiša, a od toga oko 17.000 tona KitKata
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia