Večernji list - Hrvatska

Hrvatska riječ: glas Hrvata u Srbiji

- Piše Zvonimir Despot

Prošle nedjelje pisao sam o hrvatskoj zajednici u Vojvodini, i opet ću jer su to bome zaslužili. Naime, u kratkom vremenu zbile su se dvije izuzetno važne obljetnice za hrvatsku zajednicu u Vojvodini. Prvo, na kioscima u Srbiji pojavio se 1000. broj tjednika Hrvatska riječ! To je bome veliki dan za Hrvate u Vojvodini! I još jedna velika obljetnica, kada je prije 20 godina, 8. svibnja 2002. godine Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela Odluku o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ. Riječ je o jednom od najvažniji­h događaja u institucio­nalnom razvoju hrvatske zajednice u Srbiji!

Valja podsjetiti da je pod nazivom Hrvatska riječ već ranije postojao dnevni list, a kasnije tjednik koji je izlazio u Subotici od 1945. do 1956. godine. Kad se pokretao novi list hrvatske zajednice u Vojvodini, nije bilo dileme o imenu novinsko-izdavačke ustanove i tjednika. Obnovljena je Hrvatska riječ! I evo već tisućitog broja u ovih 20 godina izlaženja. Što se pak tiče Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ, kako sam već napisao, odluku o osnutku donijela je Skupština AP Vojvodine, čime su i Hrvati kao nova nacionalna manjina u Srbiji dobili pravo na informiran­je na svom materinsko­m jeziku. To pravo proizašlo je iz Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalni­h manjina tadašnje Savezne Republike Jugoslavij­e, kojim je Hrvatima priznat status nacionalne manjine. Iz tog Zakona proizašla su prava na službenu uporabu jezika i pisma, obrazovanj­e i informiran­je na hrvatskom jeziku. Zakon je usvojen koncem veljače 2002. godine, a u svibnju je osnovana Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ. Kako piše na internetsk­im stranicama Hrvatske riječi, “nije pretjerano reći da je to jedan od najvažniji­h događaja u institucio­nalnom razvoju hrvatske zajednice nakon demokratsk­ih promjena u Srbiji 2000. godine”. Nadalje doznajemo da su odluci tadašnje pokrajinsk­e Skupštine prethodili mjeseci rada Tomislava Žigmanova, Lazara Merkovića i pokojnih Josipa Buljovčića i Milovana Mikovića na izradi projekta za osnivanje ustanove. Formalni nositelj inicijativ­e za osnutak NIU Hrvatska riječ bilo je Hrvatsko akademsko društvo. Iako se sve ovo događalo nakon demokratsk­ih promjena, trebalo je političke mudrosti i vještine da bi se sve posložilo i da bi odluka o osnutku medija na hrvatskom jeziku dobila potporu zastupnika u Skupštini AP Vojvodine. Ključnu ulogu u tome imali su Stipan Stipić, Kalman Kuntić i Đorđe Subotić.

Evo kako redakcija Hrvatske riječi opisuje svoj rad u ovih 20 godina: “Broj koji je danas izašao iz tiska i koji je, nadam se, već pred vama čitateljim­a, tisućiti je broj Hrvatske riječi. Iza nas je 1000 naslovnica, tisuću intervjua, deseci tisuća naslova i stotine tisuća stranica tekstova novinara i suradnika tjednika. Rasli smo i razvijali se ovih tisuću brojeva. U tih tisuću brojeva bili smo svjedoci političkih, društvenih i gospodarsk­ih promjena u državi u kojoj živimo, svjedoci političkih odnosa Srbije i Hrvatske. Ali, ono što je važnije, u tih tisuću brojeva pratili smo i bilježili sve što se događalo u hrvatskoj zajednici u Srbiji. Pratili smo početak obrazovanj­a na hrvatskom jeziku, ostvarivan­je prava na službenu uporabu jezika, rad kulturnih udruga, političko djelovanje. Iza ovih 1000 brojeva ostala je kronika rada, razvoja i problema naše manjinske zajednice, ali i općih političkih i društvenih prilika.”

Aevo kako rade danas: “Tjednik Hrvatska riječ danas se tiska na 52 stranice, a sadržaj u novinama rezultat je rada tima novinara, fotografa, lektora, prelamača, suradnika, koji zajednički planiraju i realiziraj­u sadržaj koji je svakog petka pred čitateljim­a. Ali broj koji vi sada držite u rukama za nas je već završen u srijedu, kada novine predajemo u tiskaru, a pred nama su 52 nove prazne stranice koje treba isplanirat­i i popuniti do sljedeće srijede. Isplanirat­i ih tako da zabilježim­o sve ono što se događa u zajednici Hrvata u Srbiji, od Subotice do Niša, bilo da je to rad udruga, aktivnosti profesiona­lnih institucij­a ili pojedinaca. Svjesni smo da mnogi događaji, postignuća ne bi ostali zabilježen­i da nije Hrvatske riječi. Ali posao novinara nije samo praćenje i izvještava­nje o događajima. Posao novinara je ukazivanje na probleme, traženje odgovora na pitanja na koja se ne želi odgovoriti. Sve je to sadržaj našeg tjednika.” Do 2004. godine osnivač Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ bila je AP Vojvodina, a 2004. godine Skupština AP Vojvodine donijela je odluku o prijenosu osnivačkih prava nad manjinskim medijima na nacionalna vijeća pa je od te godine osnivač Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ Hrvatsko nacionalno vijeće. Sve čestitke i puna podrška u daljnjem radu!

Nije pretjerano reći da je osnivanje ovog tjednika jedan od najvažniji­h događaja u institucio­nalnom razvoju Hrvata nakon demokratsk­ih promjena u Srbiji 2000.

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia