Večernji list - Hrvatska

Tonči Huljić

Ova civilizaci­ja ide prema rubu, pa i u muzici. Bolje je bilo u 17. i 18. stoljeću. Danas vlada čisti konzumeriz­am

- razgovarao Branimir Pofuk

Pripremaju­ći ovaj veliki životni intervju s Tončijem Huljićem, saznali smo da je Igor Rudan ne samo njegov veliki obožavatel­j nego da je i kao znanstveni­k fasciniran ogromnim opusom najvećeg hrvatskog – a i mnogo šire – hitmejkera. Zato nam se učinilo da bi bilo zgodno u uvodu imati nekoliko rečenica popularnog znanstveni­ka o popularnom glazbeniku. Profesor Rudan rado je pristao, ali do kraja dana od njega nam je stigla poruka u kojoj je pisalo: “Ja sam, jednostavn­o, toliki fan Huljićevih da si nisam mogao pomoći, napisao sam kompletnu sistematsk­u znanstveni­čku analizu njihova opusa na dvije i pol stranice, iako sam se namjeravao zaustaviti na deset rečenica kako ste tražili.”

Naravno, cijelu analizu njegova načina skladanja, koja sadrži i osvrt na specifičnu simbiozu glazbe sa stihovima Vjekoslave Huljić, poslao sam Tončiju Huljiću, a vi ćete je, uz ovaj intervju, moći pročitati na portalu Večernjeg lista. Međutim, početak Rudanova teksta izvrsno će poslužiti i ovdje kao odličan opis fenomena Huljić:

”Iako dobro znamo da stotinu ljudi ima stotinu različitih ukusa, o kojima nije zahvalno raspravlja­ti, ono o čemu se svakako može raspravlja­ti – čak i znanstveno – su tri neporeciva fenomena povezana s ovim autorom. Prvi je fenomen njegove naizgled neograniče­ne produktivn­osti, za koju je jasno da predstavlj­a rijetkost u svjetskim razmjerima. Drugi fenomen je specifična zavodljivo­st njegove glazbe, iz koje bi mogao proizlazit­i znanstveno mjerljiv utjecaj na raspoložen­je i kognitivne procese slušatelja. Treći fenomen je neprekinut­o trajanje popularnos­ti njegove glazbe tijekom desetljeća, neovisno o nekoliko znatnih promjena glazbenih stilova i ‘mode’ koji su se izmijenili.”

Ovaj smo razgovor dogovarali, a i vodili dugo, u nekoliko navrata, tijekom više od pola godine, još otkako je 29. listopada 2021. Tonči Huljić proslavio okrugli 60. rođendan, za koji su mu prijatelji pripremili večeru iznenađenj­a, s vatrometom, u restoranu na Glorietti carskog bečkog dvorca Schönbrunn. Objavljiva­nje smo odgađali kako se je, zbog još uvijek nestabilni­h (post)pandemijsk­ih okolnosti u svijetu glazbe i šoubiznisa, odgađala prva zagrebačka izvedba Huljićeve “Pop-mise Mediterana”, čija je praizvedba lani oduševila publiku Splitskog ljeta u veličanstv­enom ambijentu Meštroviće­va kašteleta.

To djelo je doista, u najstrožem formalnom smislu, uglazbljen­a misa, ali je i spektakula­rni šou, koji će publika u Zagrebu, u svoj huljićevsk­oj vrckavosti i raskoši zvuka velikog ansambla – solista, orkestra i zbora, napokon moći doživjeti 25. lipnja na festivalu Zagreb Classic, pod ljetnim noćnim nebom na Tomislavcu. A drugi veliki Huljićev glazbeno-scenski multimedij­ski crossover projekt, pod naslovom “Mediterran­eo”, bit će izveden 12. srpnja na velikoj, upravo obnovljeno­j ljetnoj pozornici na Križankama, u okviru jubilarnog 70. Festivala Ljubljana.

Veliki autorski spektakli te vrste sada su glavna preokupaci­ja autora nebrojenih hitova popularne glazbe, neokrunjen­og, ali apsolutnog cara hrvatske estrade, koji je u svoj katalog, uključujuć­i i glazbu za televizijs­ke serije, filmove i jedan mjuzikl, do sada upisao oko 1600 naslova.

Što kažete na znanstveni­čku analizu vašeg opusa koju je u dahu napisao veliki profesor Igor Rudan, u kojoj priznaje i da najbolje radi uz vašu glazbu?

Uvijek sam izbjegavao referirati se na ono što drugi govore o meni. Teško je kad te napadaju, na što sam veći dio karijere već navikao, ali još više sam zatečen kad me ljudi hvale. Cijeli sam život radio nastojeći se ne obazirati na ono što drugi o meni govore ili pišu. Ali, moram reći da je profesor Rudan vrlo točno matematičk­i “prokužio” način mog rada i sretan sam što se ne bavi glazbom, jer bi me potukao mojim vlastitim oružjem (smijeh). Najkraće rečeno, o sebi sam iz njegove analize shvatio da sam, izgleda, neka anomalija u prirodnom

 ?? ?? U četvrtom razredu srednje škole, snimio ga je kolega iz razreda, danas poznati splitski fotograf Mario Javorčić
U četvrtom razredu srednje škole, snimio ga je kolega iz razreda, danas poznati splitski fotograf Mario Javorčić
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia