Zoran Marić
NASTUP NICKA CAVEA NA INMUSICU BIO JE JEDAN OD NAJBOLJIH KOJE SAM GLEDAO, A VOLIO BIH DOVESTI DEPECHE MODE I PEARL JAM
Na zagrebačkom Jarunu sutra počinje jubilarni, 15. INmusic festival. Njegov direktor Zoran Marić govori o tome kako je nastao festival i o proteklim sjajnim izdanjima i izvođačima. Kaže da je INmusic dosad demonstrirao svoj glazbeno-kulturni značaj za Zagreb i Hrvatsku te postigao i iznimne turističke rezultate. Ako pak govorimo o ideji INmusica, onda se, ističe Marić, svakako isplati boriti za tu ideju. Drago mu je da je 15. INmusic najbolji, najveći i najuspješniji dosad i ističe da će to biti dosad najbolje ozbiljenje ideje za koju se on i njegov mali tim bore te da su time dosegnuli dovoljnu razinu samorealizacije.
Vjerujem u prosvjetiteljski utjecaj rock-glazbe jer me poticala u intelektualnom sazrijevanju. Što bi rekao Johnny, umjetnost nas čini jačima no što pretpostavljamo
Najveći rock’n’roll događaj u Hrvatskoj u ponedjeljak napokon počinje, očekuje nas jubilarni, 15. INmusic. Festival je dva puta odgađan zbog pandemije. Eto nas konačno na “starom normalnom”... Uoči otvaranja festivala razgovarali smo sa Zoranom Marićem, čovjekom čije “dijete” slavi već 15. rođendan.
Tko čeka dočeka?
Iznimno se veselimo što ćemo ponovno uživati s publikom na Jarunu. Dvije pandemijske godine uzele su velik danak, kako nama, tako i organizatorima koncerata diljem svijeta, no nadamo se da nastavljamo po starome te da je sve iza nas. Već u ponedjeljak pred hrvatsku publiku prvi put stižu veličanstveni The Killers, u utorak će pozornicu INmusica zaposjesti Nick Cave and the Bad Seeds, u srijedu nastupaju Deftonesi, a četvrtak je rezerviran za Kasabian i Roisin Murphy. Kao i inače, i mnogi drugi strani i domaći bendovi svirat će na našim pozornicama, a tu je i DJ program, Teslin toranj te brojne druge popratne zanimljivosti. Jubilarni, 15. INmusic festival vratit će na Jarun ono što smo svi nestrpljivo čekali, ali u još većem i boljem ruhu.
Prvi festival održan je sada već davne 2006. Kako je zapravo sve počelo? Kako ste došli na ideju da organizirate glazbeni festival? Tada u Hrvatskoj i nije bilo takvih događanja.
Koncerte sam počeo organizirati upravo zato što više nisam želio čekati da netko drugi napravi nešto i dovede nekoga koga sam želio čuti i vidjeti uživo. Oduvijek mislim da glazba ima puno veći značaj od puke zabave. U startu, dok je INmusic festival bio novi i još nepoznat, nije bilo lako dogovoriti nastupe većih izvođača. Razumljivo je da će menadžment nekog izvođača puno prije potvrditi nastup na nekom festivalu koji je na dobrom glasu nego na festivalu koji se tek pojavio te ne može biti siguran što ga tamo očekuje. Kako se INmusic festival razvijao i napredovao, sve je lakše bilo dogovoriti nastupe izvođača. Dobra reputacija kod agenata i bendova olakšala je cijeli posao ugovaranja nastupa. Dodao bih i to da je organizacija svakog INmusic festivala izniman izazov s obzirom na nejednake uvjete u kojima mi djelujemo u odnosu na druge europske festivale, ali i zadovoljstvo jer smo radili nešto što ima vrijednost samo po sebi.
Premijera INmusica bila je na Šalati, ali ste već idući prebacili na jarunski Otok hrvatske mladeži, gdje je INmusic ostao sve do danas. Kako ste pronašli jarunsku lokaciju, izvrsnu za takva događanja, i zašto ste se odlučili na selidbu? Iz središta grada na zagrebačko more?
Jarun se po mnogo čemu činio kao sjajna lokacija za takvu vrstu festivala jer nije u samome gradu, kapacitet je dovoljno velik za glazbena imena i veći odziv publike, a samim time se i sam festival mogao prirodno širiti. Osim toga, Jarun je lokacija na kojoj smo mogli podići i festivalski kamp te razne popratne sadržaje koji su se sjajno uklopili u prirodni ambijent. Proteklih godina su među ostalim nastupili Arctic Monkeys, The Cure, The Prodigy, New Order, Nick Cave & The Bad Seeds, The Black Keys, Pixies, MGMT, Foals, Iggy & The Stooges, Franz Ferdinand, Morrisseya, Arcade Fire, Jamiroquai... Samo u Europi ima na stotine glazbenih festivala. Borba za “headlinere” je velika. Kako teku pregovori? Je li teško dovesti željena imena? Priča se, pretpostavljamo, zasniva na povjerenju?
Da, povjerenje je presudno u ovom poslu i to povjerenje se teško stječe. Zbog toga su europski gradovi ušli u strateška partnerstva sa svojim dokazanim i provjerenim festivalima kako bi imali pouzdanog partnera koji može isporučiti kvalitetan, međunarodno relevantan program koji na osnovi toga može postići dobar turistički rezultat.
Evo, ove godine dolazi i američki sastav The Killers koji u Europi puni stadione. Kako je pristao doći u Zagreb na festival? Zgodno je što se festival održava u tjednu, a velika imena su vikendima uglavnom bukirana. Je l’ i to pomaže?
Pregovori s bendovima poput The Killersa nisu nimalo jednostavni, no kao što sam spomenuo, o mnogo faktora ovisi hoćete li uspjeti dogovoriti nastup nekoga od njih. S The Killers smo godinama u pregovorima te smo sretni što smo ih napokon uspjeli dovesti u Zagreb. Poklopila se njihova europska turneja, datumi su im odgovarali, a moram naglasiti da je festival dvaput odgađan zbog pandemije, ali smo svejedno uspjeli zadržati inicijalni termin. Što vam je najdraži “ubod” dosad?
Kvaliteta programa nam je najbitnija pri kreiranju liste izvođača, no konkretno ime ne bih isticao. Puno je sjajnih bendova i glazbenika nastupilo na INmusic festivalu: Morrissey i Franz Ferdinand prve godine, zatim The Cure, Flaming Lips, Kings of Leon, Florence & The Machine, Arcade Fire, Iggy Pop, The Black Keys, Pixies, Nick Cave and The The Bad Seeds i mnogi drugi.
Ima li netko da vam stalno izmiče a želite ga dovesti?
Depeche Mode i Pearl Jam bili bi jedna stuba više. Iza toga ostaju oni koji su doista nedohvatni, Rolling Stones i U2 koji i nisu za nas, ne možemo imati taj kapacitet. Ali jednom kada se u to zakorači, tada to treba i održavati. No da bismo uopće o tome razgovarali, lokalna zajednica treba omogućiti iste uvjete kakve imaju drugi festivali u Europi, jer da biste bili međunarodno konkurentni morate imati ista polazišta za rad, a to zahtijeva puno veću potporu Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.
Mnogi od izvođača su velike međunarodne zvijezde. Kakvi su u neposrednoj komunikaciji? Ima li zahtjeva za kakve znamo čuti, poput kavijara ili šampanjca i sličnih prohtjeva? Pričali su nam dečki sa Zrća da su DJ-jevima znali ići i po Nike Air Max tenisice. Na Pagu su imali i takve zahtjeve, pa su organizatori, htjeli ili ne, sjeli u auto i otišli do Zadra kupiti ih. Što vi sve morate nabaviti?
Najugodnije su nas iznenadili Kings of Leon. Produkcijski su se ponašali kao da i nisu bili prisutni. Došli su i samo nam rekli da nam je stage malo premali, ali da će se nekako ugurati, iako je to najveća pozornica u Hrvatskoj! Posebno su nas oduševili The Flaming Lips. Pokazalo se da kakav je bend, takav je i krug ljudi oko njih. Padala je kiša, a njihovo je osoblje došlo pomoći slagati stazu od dasaka. Bilo je tu puno situacija s raznim bendovima, no usredotočimo se na ono pozitivno. Već danima se slažu bine i dovozi tehnika? Koliko ljudi radi na organizaciji? Je li ih problem naći s obzirom na sve veći nedostatak radne snage u Hrvatskoj? Koliko traju pripreme? Rade li i na festivalu Nepalci kao na Jadranu?
Tim INmusic festivala je mali, samo nekoliko ljudi. Zbog izostanka strateškog partnerstva s Gradom Zagrebom, INmusic ima najlošije uvjete za rad u Europi u odnosu na druge festivale, no kako se festival približava, ta se brojka znatno povećava. Jako puno ljudi radi na brojnim lokacijama, od tehničara, osoblja za šankovima, na ulazima, zaštitara, raznih djelatnosti... Bez toliko ljudi ne bi bilo ni moguće organizirati takav festival. Što se tiče priprema, one za idući festival počnu onoga trenutka kada aktualni završi. Nastup nekih sastava dogovaramo godinama unaprijed, a cijela logistika festivala organizira se tijekom cijele godine. Iako smo već uhodani tim, iz godine u godinu je puno iznenađenja na koja moramo biti spremni. Na Jarunu se sve počinje slagati mjesec dana unaprijed, što je jedan od kraćih rokova za podizanje festivalske infrastrukture u Europi.
Koliko će stranaca ove godine biti među publikom?
Kao i proteklih nekoliko godina, omjer domaće i strane publike je oko 55 prema 45 posto. Tako da INmusic u Zagrebu postiže natprosječne turističke rezultate, a ujedno zadovoljava javnu potrebu u kulturi građana Zagreba i Hrvatske. Broj inozemne publike raste iz godine u godinu i jako nam je drago da dolaze ljudi iz svih krajeva svijeta. To samo potvrđuje da se ono što radimo daleko čuje te je potvrda napornog rada tima cijeloga festivala. Bili ste prvi festival s beskontaktnim plaćanjem, koliko to pomaže na takvim festivalima?
Beskontaktno plaćanje ne pomaže samo organizatorima nego i publici. Time smo dobrim dijelom izbjegli redove i čekanja, što se s godinama pokazalo kao pun pogodak.
Bilo je na festivalu i raznih kuhinja: tajlandska, kineska..., ali i naših delicija. Što vi preporučujete?
Kako bi se reklo, o okusima se ne raspravlja, no upravo zbog toga imamo raznoliku ponudu hrane. Smatramo da je važno ponuditi publici razne mogućnosti kako bi neometano mogli uživati na festivalskoj lokaciji sve dane održavanja INmusica.
Često dobivate nagrade, hvale vas sa svih strana svijeta. Koje su vam pohvale najdraže?
Svakako bih izdvojio kultni New Musical Express, koji je početkom ove godine INmusic uvrstio među 20 najboljih festivala na svijetu. Biti u društvu najvećih i najpoznatijih svjetskih glazbenih festivala poput Glastonburyja i Coachelle zaista je velika čast i drago nam je da je INmusic među njima. No to ne bi trebalo biti samo na naš ponos, to bi trebalo biti na ponos i Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba, ako nas uopće doživljavaju kao ravnopravnog člana zajednice koju dijelimo.
Imate li od pohvala i kakve koristi? Odnosno, imate li potporu Grada, s obzirom na to da ste i veliko turističko događanje? Znamo da u inozemstvu takvi festivali imaju potporu gradskih struktura koje ih podupiru, pomažu im, daju im milijune...
Potvrdu kvalitete programa dobivamo iz godine u godinu. Uza sve to, potrebno je jasno očitovanje političke volje za strateškim partnerstvom kako bi se INmusic festival mogao nastaviti održavati u Zagrebu. Idealan dogovor bilo bi iskreno i argumentirano strateško partnerstvo s Gradom Zagrebom u kojem bi se javni interes štitio i promicao kvalitetnim i međunarodno relevantnim glazbenim programom koji uložena sredstva višestruko vraća milijunima eura prihoda lokalnoj zajednici te aktivno gradi i pozicionira Zagreb kao grad osviještenog identiteta. Naša je pozicija takva da smatramo da ovakav program, kao i u slučaju drugih gradskih festivala diljem Europe, treba ostvarivati maksimalnu potporu u iznosu od 30 posto troškova festivala kroz sva javna sredstva, a kao osigurač u zaštiti javnog interesa, smatramo da ovakav festival mora sam zaraditi 70 posto sredstava potrebnih za realizaciju. Međunarodni kontekst je takav da se svi usporedivi festivali realiziraju kroz strateška višegodišnja partnerstva sa svojim gradovima u jasno definiranim uvjetima, dok INmusic svake godine treba pogađati koji će mu nenajavljeni račun i na koji iznos stići iz gradskih institucija ili koji će jednoznamenkasti postotak potpora kapnuti iz proračuna Turističke zajednice grada Zagreba, što našu situaciju i daljnje održavanje festivala u Zagrebu čini neodrživim. Bez strateškog višegodišnjeg partnerstva s Gradom, međunarodno relevantan festival, a INmusic to već godinama jest, ne može se nastaviti održavati u Zagrebu jer nam uvjeti međunarodnog konteksta to jednostavno ne omogućavaju i ne dopuštaju. Upravo zbog povjerenja koje imamo među publikom i najvećim izvođačima na svijetu, INmusic neće neodgovorno ići u novi ciklus održavanja fesdtivala u gradu Zagrebu izostane li osnovni preduvjet koji imaju svi festivali u Europi, a to je strateško partnerstvo.
Slušate li i vi takvu glazbu i sastave i izvođače koji nastupaju na festivalu?
Naravno, kvalitetni suvremeni autori i izvođači nepatvorena su artikulacija umnosti u modernom