U organskom vrtu jako je važno misliti i na korisne biljke, koje štite povrtnjak
Lipanj je mjesec u kojem još imate priliku zasukati rukave i zasaditi vlastitu hranu. Uzgoj vlastite hrane ima brojne prednosti – znate što jedete, osjećate uspjeh jer ste sami uzgojili biljke, jeftinije je i samo vrtlarenje djeluje terapeutski. Dakle, lista prednosti je golema. Sjajan izbor za početnike su, recimo, tikvice. Tikvice su tipično ljetno povrće. Osigurate li im mjesto na suncu i mnogo vode, nagradit će vas brojnim plodovima tijekom cijeloga ljeta. Tikvice su toliko jednostavne za uzgoj da ih mogu uzgojiti čak i djeca. Dovoljno je utisnuti pokoju sjemenku u uzgojnu čašicu pa da već dva tjedna poslije u rukama držimo mladu presadnicu s nekoliko razvijenih listova.
Tikvica, poznato je, raste brzo, tako da nije uopće kasno posaditi je i u lipnju ili srpnju. Nije loša ideja saditi tikvice dva do tri puta u sezoni, jer one se nakon obilnog stvaranja plodova obično iscrpe. To se najprije primjećuje na listovima, koji dobivaju pepeljastu presvlaku (zbog gljivične bolesti pepelnice) ili im listovi žute i suše se. Da biste to spriječili, djelujte preventivno i listove prskajte 3-postotnom otopinom sode bikarbone.
Krenete li za zaštitom na vrijeme i prskate li otprilike svakih sedam dana, vaše će tikvice ostati zdrave i neoštećene, a urod bogat. Ako volite tikvice, postupno uzgojite vlastite presadnice više puta u sezoni. Tikvice sadite u razmaku od oko 130 cm među redovima i 60-70 cm od biljke do biljke ovisno o bujnosti. Valja ih zalijevati svakih nekoliko dana. Iznimno su osjetljive na pepelnicu i plemenjaču. Tikvice traže dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih tvari.
Rajčice su čest izbor vrtlara, a uspijevaju i u teglicama. Sade se samostalno, najbolje iz presadnica, daleko od paprike. Potrebno im je puno sunca i puno vode. Često ih napadaju bolesti pa vodite računa da su dobro zaštićene te da tlo u kojem rastu nikad nije natopljeno vodom.
Patlidžani će uspjeti, osim u vrtu i u stakleniku, i na vašem balkonu, u tegli ili drvenom sanduku. No na što morate pripaziti da biste dobili zdrave, velike i ukusne plodove? Najvažniji uvjeti za uzgoj su – sunce i toplina, a zatim zalijevanje, odnosno dovoljno vlage i po tome je vrlo sličan paprici. Paprike vole vodu. I neće im smetati ljetni pljuskovi, no ono što može usporiti rast paprike jest temperatura. Sve dok je ona viša od 15 stupnjeva, biljka raste, a kada temperatura padne, počinje faza koju nazivamo mirovanjem. Ako ih kojim slučajem uzgajate u posudama, na balkonu ili terasi, slobodno ih tijekom zime smjestite unutra, na toplo i svijetlo mjesto, i one će nastaviti rasti još mjesecima.
Zelena salata voli vlažno i rahlo humusno tlo. I maslenke i kristalke zasadit ćete iz presadnica, a svoje mjesto mogu naći i u teglama i vertikalnim vrtovima na vašem balkonu. Pri sadnji treba paziti na tvrdoću tla – ako je ono više pjeskovito, tada na površinski sloj stavite treset, koji će zadržavati vlagu. Presadnice se sade plitko, i to u vlažno tlo i nakon sadnje redovito zalijevajte salatu.
Važnu ulogu u organskom vrtu igraju u biljke zaštitnice, odnosno biljke koje se sade uz nasade kako bi odbile brojne štetnike. Uglavnom je riječ o cvijeću, a jedna od najboljih biljaka zaštitnica je neven, koji će pružati zaštitu povrtnim kulturama sve do kasne jeseni.
Kovrčava kiselica, koja nam je najpoznatija kao korov, zapravo je biljka zaštitnica, posebno ako se sadi uz blitvu. Kao “hvatalicu” možete koristiti i bazgu, koja privlači lisne uši. Uz kupusnjače zasadite dragoljub, jer privlači gusjenice. Ta lijepa cvjetnica privlačna je i lisnim ušima pa će se gostiti njome, a ne vašim nasadima.
Uz nevene i kadifice odlična “hvatalica” je i lavanda pa svakako nađite u vrtu mjesta i za ovu mirisnu ljepoticu.