Slovenija će tražiti da Hrvatska plati pola troškova arbitraže
Diplomatski ping-pong: Unatoč odluci Suda EU, Ljubljana odbija isplatiti Zagrebu 150.000 eura za troškove sudskog spora koji je sama pokrenula i izgubila te poručuje da će platiti kad Hrvatska provede arbitražnu odluku o granici, koju Hrvatska ne priznaje!
Nema provedbe arbitražne odluke, nema plaćanja troškova. Slovenija će razgovarati s Hrvatskom o plaćanju 150 tisuća eura, koliko iznose troškovi procesa na Sudu EU, ali tek kad dvije države budu razgovarale o implementaciji arbitražnog sporazuma. Tako su, ukratko, reagirali iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova na našu informaciju da Slovenija, unatoč nalogu Suda EU, nije Hrvatskoj dvije i pol godine isplatila troškove postupka. Odgovor nesumnjivo vodi u pat-poziciju. Naime, Hrvatska je jednoglasnom odlukom Sabora izašla iz arbitraže oko granice zbog korumpiranosti i stoga konačnu odluku arbitražnog suda smatra nevažećom. To je, usto, još jedan signal da će vlada premijera Roberta Goloba ustrajati na stajalištu da je arbitražna odluka završen posao i da je Hrvatska mora primijeniti. Slovenski MVP ipak pokušava opovrgnuti tvrdnje da neplaćanjem ne poštuju Sud EU, na kojem su tužili Hrvatsku smatrajući da neprovođenjem arbitraže Zagreb krši pravo EU. Sud se u siječnju 2020. proglasio nenadležnim i naložio Sloveniji kao strani koja nije uspjela u sporu da plati troškove. Hrvatska je isporučila račun, no do sada uplatu nije primila.
– Slovenija poštuje odluke međunarodnih sudova stoga će poštovati obvezu oko vraćanja troškova pred sudom EU. Hrvatska je od Slovenije već zatražila vraćanje troškova postupka u visini oko 148 tisuća eura – potvrđuju, ali i dodaju da postoji još jedno, za njih otvoreno pitanje: arbitraža o pitanju granice.
– Kao i to pitanje, treba riješiti i pitanje troškova nastalih u arbitražnom postupku. Slovenija je u arbitražnom postupku sudu u srpnju 2015. platila 800.000 eura predujma, a sud je odlučilo da se troškovi u jednakim udjelima podijele među strankama u postupku. Prilika za rješavanje ova dva pitanja svakako će biti u procesu provedbe arbitražne presude, na što je Slovenija više puta pozivala Hrvatsku – ističu.
Pitanje arbitraže i granice ostaje otvoreno, no treba još vidjeti kako će ga u praksi tretirati nova slovenska Vlada.
Sigurno je da dvije države nemaju ista stajališta, kao ni politički određen i u parlamentima potvrđen odnos prema arbitraži, no za vrijeme premijera Janeza Janše i hrvatskog mu kolege Andreja Plenkovića krenulo se drugim putem: meritum se ostavio po strani da ne opterećuje političke i druge odnose, dok su snage bile usredotočene na suradnju i na pitanja u kojima države surađuju te na olakšavanje života ljudima oko granice, u čemu se ipak nije uspjelo kad se slovenska strana u zadnji tren povukla iz gotovo finaliziranog dogovora o privremenom režimu ribolova na spornom području.