Na francuskim parlamentarnim izborima očekivao se dobar rezultat lijevih i desnih
Zelenskom te dekan Ekonomske škole u Kijevu. Sve očekivanja da će rat trajati kratko zbog čega je stanovništvo očekivalo da će moći preživjeti od ušteđevine, a bilo ga je i lako motivirati na kupovinu ratnih obveznica, sada su pala u vodu. U travnju je inflacija dosegla 16,4 posto, što je Ukrajince natjeralo da hrivnje zamjene nekom stranom valutom i robom, no pri tome su smanjene ukupne devizne rezerve. Središnja banka izdvojila je 7,4 milijardi dolara za održavanje tečaja, no upozorila je na to da to ne može trajati zauvijek. I onda je, kako bi se suzio rizik od dolarizacije ekonomije, hiperinflacije i devalvacije hrivnje, središnja je banka prije desetak dana kamate podigla na 25 sa 10 posto u potezu koji je iznenadio analitičare koji procjenjuju kako je to jasan signal da je ukrajinska središnja banka uočila i poslala jasnu informaciju da stanje ekonomije nikako nije dobro. S time da taj potez u ratnim vremenima ne jamči praktički ništa jer su i mehanizmi i tržište slabiji. Traženo je i da vlada podigne kamate na svoje obvezice što je ministarstvo financija odbilo. Međunarodni monetarni fond procjenjuje kako budžetski deficit mjesečno raste za pet milijardi dolara, a to će se teško zaustaviti ili barem ublažiti bez strane pomoći.
Prvi euri tijekom ljeta
Da bi se smanjenje ukrajinskih rezervi ograničilo na 9,4 milijardi dolara ove godine, bila bi potrebna vanjska pomoć od 30 milijardi dolara, no ona bi trebala početi pristizati promptno. Od te svote, za koju Politico tvrdi da su je zapadne zemlje obećale, ukrajinskom ministarstvu financija stiglo je manje od trećine, odnosno 6,7 milijardi dolara. Nije još realiziran zajam od EU u visini od 9 milijardi eura zbog različitih rasprava, među ostalim i o načinima kako bi se Ukrajini novac isporučio što jeftinije. Njemačka, primjerice, gura ideju o grantovima. U najboljem slučaju EU bi prvu tranšu od tih 9 milijardi eura isporučio negdje tijekom ljeta. Ukrajini, dakle, sada mjesečno treba 5 milijardi dolara ili 4,7 milijardi eura kako bi pokrila financijske potrebe nastale zbog rata, a to trenutačno ne pokrivaju bilateralna pomoć ni međunarodne financijske institucije. Ono što i stigne od financijske pomoći, dolazi u obliku zajmova što može rezultirati rastom ukrajinskog duga. Vladinom prodajom ratnih obveznica i povećanjem ponude novca koje je provela središnja banka namaknute su od početka rata 7,3 milijarde dolara, a još 6,8 milijardi stiglo je od međunarodnih financijskih institucija i bilateralne pomoći. U tome su na temelju zajmova stigle 5,4 milijarde dolara, od prodaje državnih ratnih obveznica 3,4 milijarde, povećanja ponude novca 4,1 milijardi, a od bilateralnih sporazuma, grantova i garancija 1,4 milijardi dolara. Svjetska banka obvezala se na pomoć od 1,5 milijardi dolara namijenjenih tome da se održi funkcioniranje
• osnovnih državnih tijela.
Francuska je jučer ponovno bila na biralištima, ovaj put birajući članove nacionalne skupštine. Odaziv je oko podneva bio i nešto viši nego prošle nedjelje kada je bio prvi krug glasanja, 18,99 posto. Gotovo pa neočekivana napetost podigla se oko ovih izbora kada se pokazalo kako lijeva koalicija Jean-Luca Mélenchona, NUPES, stoji rame uz rame s Macronovom koalicijom Ensemble.
Vrućina pomaže lijevima
Mélenchonu u prilog ide i vrijeme, kako je jedan od temelja njegove lijeve koalicije i borba protiv klimatskih promjena, toplinski udar koji je zahvatio Francusku, ublažen tek laganom subotnjom kišom u pojedinim regijama, možda je motivirao birače sličnog razmišljanja da izađu na birališta. Sadašnja vlada nije se klimatskim promjenama bavila u najvećoj mjeri, što može biti razumljivo s obzirom na pandemiju, Žute prsluke, a sada i rat u Ukrajini. Ipak, unatoč podjednakom broju glasova prema anketama, analitičari se uglavnom slažu kako će Macronova koalicija dobiti najveći broj glasova, ali ni u kojem joj slučaju nije zagarantirano da će imati i potrebnu većinu od barem 289 zastupnika u parlamentu. Također, uoči izbora činilo se kako bi krajnja desnica, koja je uglavnom proteklih godina bila središtem Macronova zanimanja, mogla zabilježiti svoj do sada najbolji rezultat na parlamentarnim izborima u više desetljeća. Tako ispada da je ključ za izbor premijera i sastavljanje vlade u rukama konzervativaca.
Tko ne pobijedi – ide
Jedna je od točaka o kojoj se u kampanji dosta raspravljalo radni vijek. Mélenchon obećava da će ga skratiti na 60 godina, Macron bi ga povećao. No, ima i onih koji sumnjaju da takvo obećanje Mélenchon uopće može provesti u djelo. Kao i ono prema kojem namjerava podići minimalni dohodak za 15 posto, na 1500 eura mjesečno, te stvaranje milijun radnih mjesta ili zamrzavanje cijena osnovnih namirnica. Obećanja Macronova Ensemblea malo su konzervativnija, obećava tek borbu protiv visokih troškova života i mjere prema punoj zaposlenosti i ugljičnoj neutralnosti pa podizanje demokratičnosti kroz novo nacionalno vijeće sastavljeno od članova lokalnih zajednica. Interesantno, neki su izborni rezultati već došli, oni prekomorski, pa je ministrica pomorstva Annick Girardin izgubila u svojoj izbornoj jedinici. Na izborima se natječe 15 ministara sadašnje francuske vlade, ali s jasnim Macronovim upozorenjem – ako izgubite,
• letite iz vlade.
Kolumbija je jučer birala novog predsjednika između ljevičara i bivšeg gerilca koji zagovara duboke društvene promjene te ekscentričnog građevinskog magnata koji obećava borbu protiv korupcije, no tko god od njih dvojice pobijedi, zemlja će dobiti prvu crnu potpredsjednicu. Kandidati Gustavo Petro, bivši član gerilskog pokreta M-19 i Rodolfo Hernández, koji je prvotno stekao podršku putem TikTok videa, tehnički su izjednačeni u anketama. Tako 62-godišnji Petro obećava duboke ekonomske i društvene promjene. Njegovi prijedlozi – posebice zabrana novih naftnih projekata – zaprepastili su neke ulagače. Hernández je neovisni kandidat, poznat po neobičnim videima na društvenim mrežama te po antikorupcijskim obećanjima. Uz Petra se za potpredsjednicu natječe Francia Márquez, a uz Hernándeza Marelen Castillo, obje Afrokolumbijke.
Izbori i u Andaluziji
Izbori su se jučer održali i u najmnogoljudnijoj španjolskoj pokrajini Andaluziji. Riječ je bilo o prijevremenim izborima gdje se očekivalo kako će pobijediti konzervativna Narodna stranka, i to lako. Obično je rezultat u Andaluziji indikator kakvi će rezultati biti na općim izborima koji su u Španjolskoj krajem sljedeće godine. Ako se u pokrajini gdje ima šest milijuna glasača dogodi takav rezultat, to znači udarac za premijera Pedra Sáncheza i njegovu vladu. Na izbore utječe i jak toplinski
• val.