Štern: Prerada sirove nafte u Rijeci bolje rješenje od mjera
Cijena struje, plina i naftnih derivata ključna je za gospodarstvo i izravno utječe na standard građana. Energetski stručnjak Zoran Miliša smatra da se za prosječnog građanina po pitanju cijena električne energije neće promijeniti ništa jer će država i dalje preko HEP-a ograničavati rast cijene električne energije za kućanstva i tako čuvati standard građana.
Hoće li plina biti dovoljno?
– HEP bi tu energiju mogao prodati četiri puta skuplje na tržištu, koliko struja i jest poskupjela. To znači i manje novca u proračunu, prihoda i dobiti HEP-a, pa onda i manje ulaganja u infrastrukturu. No, građanin je zaštićen – kaže Miliša. Dodaje da se povećanje cijene električne energije na tržištu odražava na poslovne subjekte koji sada primaju 300-400 posto više račune.
– Oni plaćaju realnu tržišnu cijenu za električnu energiju. Glavni motor poskupljenja struje nije rat u Ukrajini, već je to posljedica pandemijskih mjera koje su države provodile u posljednje dvije godine. Porast bi se dogodio i bez rata, iako ne bi bio toliki. U pandemiji je gospodarstvo praktično stalo, države su ulijevale golem novac u održavanje socijalnog mira i to mora doći na naplatu. Nestale su zalihe, svi su ih smanjivali, a potom je narasla potražnja, koju ne možete nadoknaditi s trenutačnim proizvodnim kapacitetima – kaže Miliša. Ima načina da se taj trend preokrene.
– Kada se ponovo uspostavi model ponude i potražnje, i kada se konačno uspostavi neovisnost o ruskom plinu kao energentu koji se koristi za proizvodnju električne energije, uz to da izgradimo sve više i više obnovljivih izvora, za 10 do 15 godina cijena će pasti možda i do razine koja je bila i prije. Do tada je nezahvalno prognozirati. Smatram da je kombinacija obnovljivih izvora i nuklearne energije najbolja – kaže Zoran Miliša.
Energetski konzultant Davor Štern ponavlja da je nemoguće predvidjeti kratkoročna kretanja cijena nafte i njezinih derivata.
– Cijena derivata već dulje vrijeme nije ovisna o cijeni nafte. Nije riječ samo o špekulacijama na tržištu. Uobičajenu računicu cijene derivata na izlasku iz rafinerije remeti to što je zatvoren velik broj rafinerija u Europi zbog energetske tranzicije i što je Rusija počela proizvoditi veću količinu derivata, odnosno izvoziti manje nafte, a više derivata. Sada se pokazalo da je naša formula za cijene derivata slaba, zato jer se za referencu uzima cijena derivata na Sredozemlju što nema nikakve logike jer MOL dobiva jeftinu rusku naftu, a nama prodaje derivate po skupljoj cijeni – kaže Štern. I on ističe da je riječka rafinerija naša nacionalna rafinerija koja mora prerađivati i domaću i uvoznu naftu.
– Trebamo krenuti od toga kolika
Miliša: Država će i dalje štititi standard građana ograničavajući rast cijene struje, no poslovnim subjektima računi su 300-400 puta veći
bi bila cijena prerade sirove nafte u Rijeci i sigurno bi došlo do velike razlike. To je bitno bolje rješenje od bilo kojih mjera, ali do njega se ne može doći preko noći. Takvim potezom, u koji bi bilo uključeno i ograničavanje rafinerijske marže, dobili bismo pravu cijenu domaćih naftnih derivata. Potrebna je jedna vrsta nacionalizacije upotrebne vrijednosti Rafinerije Rijeka, uz ukidanje formule koji se oslanja na cijene nafte u Sredozemlju. Ionako će te nafte biti sve manje, a njezina cijena bit će sve veća – govori Štern, koji smatra da je bolje da država subvencionira gubitke u Ini umjesto da gubitke trpi cijelo gospodarstvo zbog Inine profitabilnosti. Što se plina tiče, smanjenje dotoka ruskog plina plinovodom Sjeverni tok 1 otvara bojazan dovoljnih količina za zimu.
Povećanje kapaciteta LNG-a
– Europa ne radi ništa na razvoju novih izvora plina iz Egipta i Izraela, pa su sada i nama teoretski ostala dostupna samo izvorišta iz Alžira čiji je kapacitet uglavnom prodan. Pitanje je i jedinstva Europe koja nema središnju političku figuru koja bi odgovorila sadašnjoj situaciji, već ima skupinu državnika koji zastupaju partikularne interese vlastitih zemalja. Što se nas tiče, povećanje kapaciteta LNG-a može se brzo postići dovlačenjem još jednog broda. No, ne zaboravimo plinska polja u sjevernom Jadranu koja vrlo brzo mogu postati primatelji LNG-a jer imaju sustav cjevovoda povezan s Pulom koji može opskrbljivati dio Hrvatske i Slovenije. Ali cijena će LNG-a biti sve viša i pitanje je koliko će se onda moći koristiti, a plina mora biti po dostupnim
Štern.• cijenama – kaže