Milanović: Antifašizam u Hrvatskoj nije iskorjenjiv i neće tek tako nestati
U Brezovici obilježen Dan antifašističke borbe
Uz poruku “Ne fašizmu, sloboda narodu!” predsjednik Zoran Milanović je jučer, u Spomen-parku Brezovica kod Siska, rekao kako antifašizam u Hrvatskoj nije iskorjenjiv i neće tek tako nestati.
– Taj korijen je dubok, osjećaj, emocija, jer to je sastavni dio hrvatskog puta i jedna od žila koje čine naš korijen. Ovaj odred ovdje i pokret koji je iz njega izrastao Hrvatsku je stavio na ispravnu stranu povijesti i bez toga bi hrvatsko ime bilo okaljano u povijesti – rekao je predsjednik u obraćanju na proslavi Dana antifašističke borbe.
– Motivi, strahovi, porivi, impulsi tih ljudi, njihov komunizam, odanost jednoj organizaciji u ovim našim krajevima, želja da se mijenja svijet revolucijom, pretenzija da se ide na neko univerzalno bratstvo naroda. To je istovremeno plemenito, međutim i grubo, surovo. Zločini nakon rata su činjenica. Dogodili su se nad Hrvatima, nad tada gubitničkom vojskom u povlačenju koja se nije htjela predati. Bili su masovni, u njima su sudjelovali i Srbi, ali i hrvatski komunisti, i to ne u malom broju. Ali još je veći broj bio onih koji su o tome šutjeli godinama. I Hebrang i Tuđman. Jednostavno zato što je takvo vrijeme bilo. Treba li ih zbog toga osuđivati? Ne! Jer imam razumijevanja za to vrijeme, njihovu mladost, ideale. Da bismo svojoj djeci, unucima koji pokazuju sve manje interesa, govorili o ovim stvarima, ne smije biti dogme jer smo na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani. A ona je pobjednička jer je dobra. Uklapa se u opću projekciju povijesti da dobro mora pobijediti zlo – izjavio je Milanović.
Izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, naglasio je kako je antifašizam dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda, utkan u hrvatsku državnost.
– Partizanski pokret okupio je brojne hrvatske građane različitih nacionalnih, vjerskih etičkih pripadnosti. Spajao ih je jedan cilj – pobjeda na fašizmom i uspostava mira. Taj je cilj prepoznao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik pokreta, te je 1991. godine predložio da 22. lipnja postane i državni praznik – rekao je Malenica.
Izaslanik predsjednika Sabora, župan sisačko-moslavački Ivan Celjak, rekao je da su najveći heroji u hrvatskoj povijesti hrvatski branitelji iz Domovinskog rata jer su ostvarili stoljetni san o slobodi, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, no da su granice u kojima je ostvarena Hrvatska izborili upravo antifašisti i antifašistička borba.
Dan antifašističke borbe obilježava se u spomen na Prvi sisački partizanski odred koji je imao 77 boraca i bio sastavljen velikom većinom od Hrvata. Rat je preživjelo 38 boraca izvornog odreda.