BRICS, G7 za siromašne, spašava rusku ekonomiju
Lideri Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike raspravljali su i o ”dedolarizaciji” tržišta, odnosno stvaranju rezervne svjetske valute
Sukob u Ukrajini uzbuna je za čovječanstvo. Zemlje će imati teškoća sa sigurnošću budu li slijepo vjerovale u svoje pozicije moći, rekao je Xi Jinping
Lideri skupine zemalja BRICS – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike – održali su jučer svoj godišnji susret u virtualnom formatu. Rusija je i puno prije ovog summita učvrstila svoje veze s nekima od članica grupe, poglavito Indijom i Kinom, kroz plasman energenata koje više ne može plasirati na zapadna tržišta zbog zapadnih sankcija.
Četvrtina globalnog BDP-a
Zapadni analitičari vole BRICS, pet velikih ekonomija u nastajanju, nazvati propalim projektom jer nije uspio ostvariti bučno najavljivane najave o reformi međunarodnog financijskog tržišta, globalne ekonomije na korist zemalja u razvoju. Sve do rata u Ukrajini to bi i bio ispravan zaključak, no sada se vidi da je ova grupacija, odnosno odnosi koji se mogu razvijati između njezinih članica, velikim dijelom i izlaz Rusije iz stiska sankcija, vrlo isplativ jer joj se i zbog toga ruska ekonomija stabilizirala. Brojke govore u korist BRICS-a, riječ je o stanovništvu koje ukupno broji 3,2 milijarde ljudi, a ukupni BDP nadvisuje 23 bilijuna dolara. To je više od 40 posto globalne populacije te gotovo četvrtina ukupnog svjetskog BDP-a. BRICS je protuteža skupini G7, najmoćnijim ekonomijama svijeta (Amerika, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Italija).
– U procesu smo preusmjerenja vanjske trgovine i izvoza nafte na zemlje BRICS-a zbog zapadnih sankcija. Ruska je politika učinkovita u situaciji kada Zapad zanemaruje osnovne principe tržišne ekonomije i slobodnog tržišta – rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju sudionicima skupa. Dodao je kako će se Rusija sada usredotočiti na suradnju sa svojim partnerima iz BRICS-a, od mogućnosti otvaranja indijskih trgovačkih lanaca te povećanja udjela kineskih automobila pa do stvaranja nove međunarodne rezervne valute.
– Zapadni partneri zanemarili su osnovne principe tržišne ekonomije, slobodnog tržišta kao i nepovredivosti privatnog vlasništva. Oni zapravo uspostavljaju neodgovorni makroekonomski pravac, uključujući pokretanje tiskanja novca, nekontrolirane emisije i akumulaciju neosiguranih dugova. Istodobno, uvodi se sve više i više politički motiviranih sankcija, jačaju se mehanizmi prisile na konkurenciju. Sve je ovo suprotno zdravom razumu i osnovnoj gospodarskoj logici, podrivaju se globalni poslovni interesi, negativno se utječe na dobrobit ljudi, i to svih zemalja – rekao je Putin. Nastavio je s konkretnim mjerama koje Rusija poduzima u cilju postizanja čvršće povezanosti sa zemljama BRICS-a.
– Zajedno s našim partnerima iz ovog saveza, razvijamo pouzdane alternativne mehanizme za međunarodne nagodbe. Ruski sustav poslovnog komuniciranja otvoren je za povezivanje s bankama zemalja BRICS-a. Ruski sustav plaćanja MIR proširuje svoje prisustvo. Istražujemo mogućnost stvaranja rezervne međunarodne valute zasnovane na valutama zemalja BRICS-a. Ruska poslovna zajednica u suradnji s poslovnim zajednicama drugih zemalja BRICS-a poduzima brze korake kako bi se razvila prometna infrastruktura. Prilagođavaju se prijevozni pravci, stvaraju se novi proizvodni lanci. Kontakti između ruskih i poslovnih krugova zemalja BRICS-a intenzivirali su se. Primjerice, odvijaju se pregovori o otvaranju indijskih trgovačkih lanaca, većem udjelu kineskih automobila, opreme, hardvera na našem tržištu. Zauzvrat, ruska prisutnost u zemljama BRICS-a raste. Bilježimo zamjetno povećanje izvoza ruske nafte u Kinu i Indiju – rekao je ruski predsjednik.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je da su za pridruživanje skupini ponudile Argentina i Saudijska Arabija, a mogući kandidati su i Bangladeš, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Urugvaj.
Na marginama skupa održali su se i susreti s predstavnicima Indonezije, Kazahstana, Nigerije i
Tajlanda. Na skupu se razgovaralo i o “dedolarizaciji” tržišta, odnosno uspostavi drugih mehanizama plaćanja. Ruska središnja banka uspjela je u cilju da održi tečaj rublja u odnosu na dolar na prijeratnoj razini od 54 rublja.
’Sankcije bumerang’
Sve to doista sliči na neku vrstu “ekonomskih nesvrstanih” koje Putin nastoji formirati od zemalja koje čak nisu nužno opozicija SAD-u, već traže ostvarenje vlastitih gospodarskih interesa. Indija je za to dobar primjer jer je članica i Quada i BRICS-a. Stoga nije trebalo ni očekivati oštriju retoriku prema Zapadu na ovom skupu.
– Sukob u Ukrajini uzbuna je za čovječanstvo. Zemlje će sasvim sigurno imati teškoća sa sigurnošću budu li slijepo vjerovale u svoje pozicije moći, širile vojne saveze, tražile vlastitu sigurnost na račun drugih. Povijest nas uči kako hegemonija i konfrontacija između blokova ne donosi ni mir ni stabilnost, već rat i sukob – rekao je formalni domaćin summita, kineski predsjednik Xi Jinping, nazivajući sankcije Rusiji bumerangom i dvostrukim mačem pri čemu će patiti svjetska zajednica.