SAD neće obraćati pažnju na crvenjenje svoga “južnog brata”, ključno mu je istisnuti Kinu koja je ondje uložila desetke milijardi dolara
Washington ima novog rivala u borbi za naklonost južnih susjeda, koji djeluje ozbiljno kao nekada SSSR. S time da se danas ne radi o ideološkoj nego o pragmatičnoj borbi za resurse, utjecaj i kontrolu
Nakon nedavne velike pobjede ljevičarskog političara hrvatskih korijena Gabriela Borića koji je postao predsjednik Čilea, pobijedivši u neizvjesnoj utrci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji su vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji, i Kolumbija je izabrala svog predsjednika ljevičara i bivšeg gerilca Gustava Petra, prvog u kolumbijskoj povijesti iz redova ljevice. Petro, 62-godišnji bivši gradonačelnik glavnoga grada Bogote i sadašnji senator, lako je pobijedio građevinskog magnata Rodolfa Hernandeza. Izbor bivšeg pripadnika gerilskog pokreta M-19 označava radikalnu promjenu za zemlju koja još osjeća tragove desetljeća sukoba i frustracija zbog posljedica vladanja desničarskog političkog establišmenta optuženog za golemi jaz između bogatih i siromašnih. Za potpredsjednicu kandidirao je Franciju Marquez, koja će postati prva žena crne puti na toj dužnosti u povijesti Kolumbije.
Pristup vjeri je drukčiji
Petro se obvezao boriti protiv nejednakosti besplatnim sveučilišnim obrazovanjem, mirovinskim reformama i visokim porezima na neproduktivno zemljište u toj andskoj zemlji u kojoj gotovo polovica stanovništva živi u siromaštvu. Njegovi prijedlozi, posebice zabrana novih naftnih projekata iz ekoloških razloga, zaprepastili su neke ulagače, iako je obećao poštovati postojeće ugovore. Ova kampanja bila je Petrova treća predsjednička kandidatura i njegova pobjeda dodaje andsku naciju na popis latinskoameričkih zemalja koje su birale ljevičare posljednjih godina. Petro će preuzeti dužnost u vrijeme kada se Kolumbija bori s niskim kreditnim rejtingom, velikim trgovinskim deficitom i državnim dugom za koji se predviđa da će godinu završiti na 56,5% BDP-a. Nafta čini gotovo polovicu izvoza i oko 10% nacionalnog dohotka, a zbog invazije Rusije na Ukrajinu ta djelatnost postat će još važnija.
Nakon pobjede na izborima, Gustavo Petro kazao je da je prijateljski razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
- Na putu prema intenzivnijim i normalnijim diplomatskim odnosima, vodio sam vrlo prijateljski razgovor s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom - rekao je Petro i naglasio da je i Biden istaknuo da je za “ravnopravniji odnos za dobrobit dvaju naroda”.
SAD mora prihvatiti činjenicu i priznati izborne rezultate s obzirom na to da je za američku administraciju o ovom trenutku jako važna nafta i SAD ne bi trebao ulaziti u konflikte sa zemljama Latinske Amerike. U povijesti, kad god bi u nekoj od tih zemalja pobijedio ljevičar, Amerikanci su uvijek imali neke prigovore, od lažiranja rezultata i kupovanja glasova do nedemokratskih izbora. A sada odmah nakon što je Gustavo Petro proglasio pobjedu, američki državni tajnik Antony Blinken čestitao je Kolumbiji na “slobodnim i fer izborima”, poručivši da se veseli suradnji s novoizabranim predsjednikom koji je najavio duboke društvene promjene. Zanimljivo je to što je taj pretežno katolički kontinent postao naklonjen ljevici.
Politički i komunikacijski konzultant tvrtke Ideje novih medijskih strategija Denis Avdagić ističe da su mlađe generacije vjerojatno manje upoznate s jakim socijalističkim i općenito lijevim pokretima u Južnoj Americi.
- Hladni rat je osobito obilježio taj kontinent i stalno nastojanje, u vrijeme ideološke podjele svijeta, da SAD zadrži južne susjede u svojoj sferi utjecaja. S druge strane, Sovjetski Savez je ulagao velika sredstva kako bi napravio upravo suprotno. Socijalizam je od Kube, a napose Che Guevare, stvorio popularne ikone, ne samo u tom dijelu svijeta nego i globalno. Značajan je to primjer jer se radi o nečemu što je postalo i dio identiteta latinskoameričkih zemalja, što se odnosi na sve države južno od SAD-a. Radi se o rimokatoličkom kontinentu, pri čemu je pristup vjeri prilično drukčiji nego u Europi, kaže Denis Avdagić objašnjavajući kako je ondje vjera nerijetko prožeta njihovim starim običajima, što se reflektira na vrlo jedinstvena prakticiranja vjere.
- U Europi prevladava mišljenje da je jug našeg kontinenta relaksiran, manje uštogljen. To je klasični stereotip jer previše pojednostavljuje i generalizira jednu pojavnost. Međutim, čini mi se kako se to bez prevelike bojazni o stereotipizaciji može daleko bolje primijeniti na stanovništvo Latinske Amerike, gdje je to nadopunjeno odnosom prema politici, u kojoj su konzervativni lideri desno, a ljevičari oni koji su ležerni, pa time i bliži puku. Naravno, pri tomu je populizam, osobito onaj lijevi, potpuno dominantan. U tom smislu i pogledu pitanja, najbolji primjer za temu bio bi papa Franjo koji je unio notu opuštenosti i drukčijeg narativa u najstariju institucionalnu strukturu Europe, Katoličku crkvu, a možemo primijetiti i da on ima relaksiraniji odnos i prema političkoj ljevici - naglasio je Denis Avdagić ističući kako je hladni rat bio politički i ideološki sukob, a komunizam je u startu nosio i sukob s vjerom.
- No, hladni rat je završio, ideološka napetost je popustila. Lijevi pokreti i pojedinci koji demokratskim putem dolaze na vlast u latinskoameričkim zemljama nisu ideološki nastrojeni protiv vjere, dapače, upravo suprotno, dolazi do spoja vrijednosti, te je kršćanski socijalizam danas najsnažnije prisutan upravo u tom dijelu svijeta. Kada svemu dodamo siromaštvo i probleme koje je u tom smislu ostavila pandemija, ne događa se ništa novo u tom političkom valu koji se ciklički pojavljuje od završetka hladnog rata, a odnos prema vjeri, kada holistički gledamo, nije također iznenađujući. Stoga, odnos vjerskog opredjeljenja i politike kod nas nosi drukčije povijesno nasljeđe, te je potrebno izvan naših okvira promatrati druga područja kada analiziramo te specifične društvene međuodnose ističe Avdagić.
Kina je sve prisutnija
Kolumbijom je godinama upravljala ekonomska i politička elita. Na mnogo načina posljednji izbori su u osnovi glas većine stanovništva u toj zemlji, pogotovo siromašnih u ruralnim područjima, žena, Kolumbijaca afričkoga podrijetla, domorodaca. Ljudi nisu željeli promjenu pod bilo koju cijenu, htjeli su promjenu koja bi zapravo bila sa stvarnim prijedlozima koji uključuju stavljanje mirovnog sporazuma s Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije iz 2016. (FARC), čime je okončana uloga te skupine u gotovo 60-godišnjem unutarnjem sukobu. Petro se obvezao da će potpuno provesti sporazum s FARC-om, za koji kritičari optužuju aktualnog predsjednika Ivana Duquea da mu nije pružio odgovarajuću potporu, i da će tražiti razgovore s još uvijek aktivnim pobunjenicima ELN-a.
Svi se pitaju hoće li Gustavo Petro, prvi ljevičarski predsjednik u povijesti Kolumbije, zemlje koja je bila najčvršći saveznik SAD-a u Južnoj Americi, promijeniti te odnose, s obzirom na to da će novi predsjednik očito tražiti da SAD u buduće razgovore uključi sve latinskoameričke zemlje, bez obzira na to tko je u njima na vlasti.
Avdagića smo pitali i hoće li SAD uspjeti pridobiti Latinsku Ameriku.
- Stavimo stvari u našu perspektivu, cijeloj Europi SAD je neizmjerno važan. U Latinskoj Americi je u najmanju ruku jednako tako. Kuba je preživjela izolaciju, ali cijena toga je prilično visoka. Venezuela prolazi kroz nešto slično. Dakle, ne mislim da je SAD izgubio te zemlje, ali da će se morati dodatno diplomatski i gospodarski angažirani, to je posve jasno. Više nije vrijeme hladnog rata, ne vodi se globalna ideološka bitka. Zemlje, pa i one Latinske Amerike, vode se svojim interesima, i političko vodstvo zemalja u tako globaliziranom svijetu ima na raspolaganju partnerstva s drugima, a to znači i s onima koji su rivali SAD-a, govorimo prije svega o Kini - kazao je Denis Avdagić i napomenuo da je SAD i dalje glavni trgovački partner cijelom jugu, ali i da Kina jača.
- Čileanski izvoz u Kinu 2020. je primjerice činio gotovo 39 posto ukupnog izvoza te zemlje. Venezuela je postala najveći kupac kineske vojne opreme u regiji nakon što je SAD za