Vrući krumpir određivanja cijena naknade za pravo puta ostaje u rukama HAKOM-a
Saga o Zakonu o elektroničkim komunikacijama (ZEK) trebala bi biti dovršena u petak njegovim izglasavanjem u Saboru. Inače, rok za donošenje ZEK-a već je dobrano premašen, i to za gotovo dvije godine, zbog čega smo si priskrbili tužbu Europskom sudu, koju je protiv nas podnijela Europska komisija u travnju.
Mjesec dana kasnije ZEK je upućen u hitnu proceduru, no i nakon svega uspjet ćemo dodatno premašiti rok za jedan dan. Naime, u obrazloženju za donošenje Zakona po hitnom postupku jedan od razloga za hitnost je bilo ispunjavanje indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), koji je, kako je pisalo, potrebno ispuniti do 30. lipnja 2022. radi isplate punog iznosa druge rate financijskih sredstava RH, u iznosu od 700 milijuna eura. Budući da je pravodobno ispunjavanje ovog indikatora politički i gospodarski prioritet za RH, zakon će se donijeti u planiranom roku, bili su nam kazali iz Ministarstva.
Ipak, neće biti baš 30. lipnja, jer petak je već 1. srpnja, a glasa se samo petkom. Ranije se nije moglo jer, iako je ZEK bio u hitnoj proceduri, a saborska rasprava održana 14. lipnja, uslijedio je tjedan s dva praznika te je bilo logično da će i sabornici na kolektivni raspust. U svakom slučaju, dodatni jedan dan kašnjenja neće utjecati na isplatu novca iz NPOO-a, kazali su iz Ministarstva.
Registar neplatiša
No vratimo se zakonu. Što, dakle, donosi osvježeni ZEK? Ukratko, ZEK će imati implementirane Direktive EU, čiji je cilj ujednačiti zakonodavstvo u svim zemljama članicama EU te donijeti okvir za poticanje investicija i bolju zaštitu korisnika ne bi li do 2030. Europska unija postala gigabitno i uvezano društvo.
Kada se radi o korisnicima, najveća novost je, ističu iz nadležnog ministarstva, “zakonsko omogućivanje prikupljanja i elektroničke razmjene nužnih podataka o podnositeljima zahtjeva za sklapanje pretplatničkih ugovora (potrošačima), i to isključivo u svrhu procjene njihove platežne sposobnosti. Time se ostvaruje cilj od općeg interesa za RH, a to je smanjenje broja dužnika i iznosa njihova duga, odnosno smanjenje ukupnog broja blokiranih dužnika u državi, budući da se najviše ovrha odnosi upravo na ovršne postupke koje pokreću operatori elektroničkih komunikacija – objasnili su iz Ministarstva zašto se uvodi registar telekom dužnika, svojevrsni pandan onom bankarskome.
Pri tome su se iz Ministarstva i pohvalili da se ZEK-om prvi put određuju obveze i operatorima koji do sada nisu bili predmet regulacije, onima koji usluge pružaju putem interneta, bez vlastite mreže i infrastrukture (kao što su Viber, WhatsApp i sl.), čime će se postići još
Stupanjem na snagu ZEK-a bit će ustanovljen registar dužnika telekomunikacijskih usluga
veća razina zaštite krajnjih korisnika.
”Opseg njihovih obveza u prvom redu obuhvaća odredbe o sigurnosti mreža i usluga. Nadalje, na njih se sada primjenjuju i sve odredbe koje se tiču privatnosti elektroničkih komunikacija. Također im se može odrediti obveza uspostave interoperabilnosti usluga kada je ugrožena povezivost između krajnjih korisnika. Može im se odrediti obveza dostave upozorenja o opasnosti o nadolazećim opasnostima, putem sustava upozoravanja javnosti. U dijelu prava krajnjih korisnika, na njih se odnose obveze o transparentnosti uvjeta poslovanja”, objasnili su nam dodatno iz Ministarstva.
Goruće pravo puta
Ono što je bilo najavljivano kao rješenje koje će lagano proći upravo u ovom zakonu jest pravedno definiranje naknada o pravu puta. Riječ je o naknadi koju plaćaju operatori za prolazak kabela tuđim posjedima, uglavnom je plaća HT i uglavnom jedinicama lokalne samouprave, koje u svojem vlasništvu imaju ceste i nekretnine kojima prolazi infrastruktura.
Zakon je trebao imati ugrađene konkretnije odredbe kojima bi se for