Rusija je napala Ukrajinu i ovajj rat “prijeti svakim danom sve više i više da se prelije”, komentirao je u Madridu hrvatski predsjednik Milanović

Šefovi država i vlada 30 zemalja saveznica pozvali su jučer Finsku i Švedsku u članstvo i usvojili novi strateški koncept koji transformira NATO u snažniju, obrambeniju poziciju prema Rusiji nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Nakon što je Turska preksinoć, večer uoči početka summita, uklonila svoju blokadu, deklaracija summita u Madridu bila je zapravo prva odluka kojom je NATO pozitivno odgovorio na zahtjeve za članstvo dviju nordijskih zemalja, koje su do ruske agresije na Ukrajinu gajile tradiciju vojne neutralnosti. Predsjednik Zoran Milanović, koji je u Madridu predstavljao Republiku Hrvatsku, nije imao nikakvih primjedbi na pozivanje Finske i Švedske u NATO, iako je dva mjeseca u javnim istupima inzistirao na tome da Hrvatska od saveznika mora tražiti da pomognu oko hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, prije nego što se suglasi s članstvom dviju nordijskih država u savezu.

”O BiH znaju - nimalo”

Predsjednik koji je 1. svibnja, primjerice, rekao da će smatrati “izdajnikom” svakog tko u Hrvatskom saboru bude glasao za primanje Švedske i Finske u NATO zapravo je jučer u Madridu bio prvi koji uime Hrvatske pristaje na to zbog čega bi drugi trebali biti smatrani izdajnicima.

- Finska i Švedska su dobile, trebaju dobiti pozivnicu. Vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna. Ali to znate i bez mene - rekao je predsjednik Milanović kad je izašao pred novinare u Madridu. U govoru iza zatvorenih vrata na summitu pričao je, kaže, “skoro cijelo vrijeme o problemu Bosne i Hercegovine, koji je sigurnosni problem”.

- Srećom, na puno nižoj skali od onoga s kojim se suočavaju nordijske i baltičke države, ali naš sigurnosni problem. I nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim. I što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, koji su državljani BiH. I želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je. Ja puno dalje od toga ne mogu - dodao je Milanović. Na pitanje novinara je li o tome pričao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, odgovorio je: “Nisam”.

- Ovo je sad već neko vrijeme izvan dosega mojih mogućnosti, ovlasti, političkih instrumenata. To je sada na savjest hrvatskim parlamentarcima - prebacio je lopticu. A onda malo kasnije: Mimo ovoga što radim ne mogu više. Ne smijem više. Sve preko toga je sila. Silom ne raspolažem niti sam na nju ovlašten. Ovo je verbalna sila, dakle - zaključio je predsjednik RH.

Govoreći o državnicima zemalja saveznica, rekao da oni ili

“znaju jako malo ili nimalo” o hrvatskom problemu u BiH, dok je “nekolicina” drugih državnika “naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima, koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi”.

Potom se prebacio na kritiziranje premijera Andreja Plenkovića koji je, kaže, trebao uložiti veto na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća pri odlučivanju o davanju statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji, ali ne i za Bosni i Hercegovinu.

- U nekim situacijama, kao što je bila ova 23. lipnja na sastanku Vijeća, kad su Ukrajina i Moldova potpuno bezuvjetno dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta. I na kraju bi ga dobili svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja - rekao je Milanović u Madridu. Drugi su ranije trebali raditi svoj posao, proizlazi iz njegova nastupa, jer “da su bili aktivni, agresivni, ne nasilni, agresivni u zastupanju svojih stavova”, onda bi nešto bilo drukčije. Nastavljajući kritizirati Vladu, predsjednik Republike s pozornice NATO summita dodao je kako “srećom nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda”, ali da su hrvatski ministri vanjskih poslova i obrane trebali biti na summitu. Nisu morali biti u njegovu društvu (što je, inače, normalno u delegacijama svih drugih zemalja saveznica), ali trebali su doći i predstavljati Vladu, dodao je.

Upitan izlazi li NATO jači nakon ovog summita, Milanović je rekao da je Rusija napala Ukrajinu i da taj rat “prijeti svakim danom sve više i više da se prelije”.

U deklaraciji summita potvrđuje se smjer zacrtan na summitu u Bukureštu 2008., kada je prvi put NATO rekao da Ukrajina i Gruzija mogu postati članice saveza jednog dana, ne preciziravši kada i kako. Deklaracija iz Madrida sada kaže i ovo: “Nastavit ćemo razvijati naša partnerstva s BiH, Gruzijom i Ukrajinom kako bismo promicali naš zajednički interes euroatlantskog mira, stabilnosti i sigurnosti”.

Nove istočne baze NATO-a

Među transformativnim odlukama summita u Madridu je i uspostava trajnijih NATO-ovih baza na istoku saveza, s puno više vojnika i vojne opreme iz gotovo svih zemalja saveznica. Glavni tajnik Jens Stoltenberg govorio je o više od 300 tisuća vojnika koji će biti u visokom stupnju pripravnosti, no predsjednik Milanović na pitanje novinara nije imao detalje o mogućem sudjelovanju Hrvatske u svemu tome.

- Što se tiče hrvatskog sudjelovanja u bilo čemu: o tom potom. Uvijek gledajući kontekst… Treba voditi računa o tome tko si, što si, koji su ti resursi, i što stavljaš na kocku. Prvo pitanje koje si postavljam je kako to može škoditi mojoj zemlji - rekao je Milanović.

Summit se nastavlja još i danas, a počeo je preksinoć neočekivano pozitivnom viješću, potpisivanjem memoranduma o razumijevanju između Turske, Švedske i Finske, kojim je uklonjena turska blokada pristupanja tih dviju kandidatkinja. Turski predsjednik Erdogan dobio je sve što je želio, premda neki nordijski diplomati s kojima smo razgovarali kažu kako treba vidjeti kakva će biti implementacija tog memoranduma. U njemu se spominje izručenje traženih osumnjičenika za terorizam (ponajprije Kurda), no Finci i Šveđani računaju da će o tome odlučivati njihovi sudovi u skladu sa zakonima. A Turci računaju da će im biti izručeni svi

• koje oni smatraju teroristima.