Visoka inflacija i migracije srozale Bidenov rejting
Zoran Vitas
može li gospodin od 79 godina voditi zemlju poput SAD-a u izazovnim vremenima u kojima živimo, a izabran je prije izbijanja rata u Ukrajini. Do sada je pozitivne rezultate pokazao na tržištu rada. Otkako je preuzeo vlast otvoreno je čak 7,9 milijuna radnih mjesta, ekonomija je oživljena, naglasak je ponovo na socijalnoj politici, odnosno pomoći materijalno najugroženijim obiteljima. U svakom je slučaju American Rescue Plan Act donesen u ožujku prošle godine dao sjajne rezultate. To, međutim, očito nije dovoljno. Primjerice, na politici migracija Biden nije ispunio praktički ništa od obećavanoga u predsjedničkoj kampanji. Nakon što je ušao u Bijelu kuću, broj ilegalnih migranata na američkoj granici s Meksikom znatno se povećao, a očekuje se da će bi ovog ljeta možda mogao i drastično porasti. Ističe se, naime, Title 42, regulativa koja je omogućavala da se migranti za koje se sumnja da bi mogli širiti koronavirus odmah odstrane s američke granice. Biden je imao i plan za reguliranje statusa 11 milijuna ilegalnih migranata na tlu SAD-a, no taj zakon nije prošao u Kongresu. S druge strane, gotovo ni u jednoj zemlji iz koje migranti dolaze na američku granicu, poput Salvadora, Hondurasa ili Gvatemale, nije učinjeno ništa kako bi se situacija olakšala da bi se smanjio priljev migranata u SAD.
Još nije ispunjeno ni obećanje vraćanja djece migranata njihovim obiteljima, ostalo ih je samo još 270. Istodobno, demokrati ne nude nekog novog, mlađeg kandidata, već je uz Bidena najviđenija njihova kandidatkinja i dalje vremešna šefica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi (82). Potpredsjednica Kamala Harris, od koje neki očekuju da postane prvom predsjednicom SAD-a, donijela je malo, zapravo nimalo, ne pojavljujući se prečesto u javnosti pa tako od nje nema ni snažnih poruka. Zato je i njezina popularnost u velikom padu, zapravo stoji i gore od Bidena. A prostora je Harris imala, primjerice na vanjskopolitičkom planu jer traje rat u Ukrajini.
Rekordan rast cijena
SAD taj sukob nije spriječio, sankcije i kontinuirana dostava velikih količina oružja vrijednog milijarde dolara Rusiju nisu zaustavile, a sada rat u kombinaciji s posljedicama ekonomskih mjera donošenih u pandemiji koja je poremetila i globalne lance opskrbe počinje utjecati i na američku ekonomiju. Gorivo postaje skupo, puno skuplje nego što Amerikanci, koji su navikli na jeftinu vožnju u svojim velikim automobilima, mogu prihvatiti. Inflacija je za Amerikance, prema anketi YouGova, najveći problem, četiri puta veći od bilo čega drugoga, njih 40 posto misli da bi to trebala biti glavna tema da su sada izbori. Izbori za Kongres na redu su u studenom ove godine pa se očekuje da bi demokrati mogli izgubiti. Sada je, naime, 15 posto više Amerikanaca koji misle da bi republikanci bolje vodili ekonomiju. I po Ipsosovoj anketi 34 posto Amerikanaca misli da je ekonomija najvažnija tema jer je i inflacija na najvišoj razini
• u četiri desetljeća.
Akcija spašavanja nakon udara projektila u Odesi