Amsterdamu

Vrijeme slijetanja u Amsterdam – po rasporedu u 10 sati i 30 minuta. Vrijeme izlaska iz aviona – u 11 sati i 10 minuta. A ovih 40 minuta između? Čekanje da osoblje zračne luke napravi sve potrebno kako bismo izašli kroz zračni most koji avion spaja s aerodromom.

Već u prvim minutama po slijetanju iz Zagreba na amsterdamski Schiphol sredinom lipnja, na vlastitoj smo koži osjetili problem o kojem se sve glasnije raspravlja zadnjih tjedana – o kaosu u europskim zračnim lukama. Putnici se žale da se satima čeka u redovima, sigurnosne provjere jedva funkcioniraju, teško se dolazi do prtljage i sve to primarno zbog manjka radne snage. Stoga smo provjerili kako putovanje na jednoj velikoj europskoj zračnoj luci trenutačno uistinu funkcionira. Problemi su, dakle, počeli već pri slijetanju, a s obzirom na to da većina aviona vozi do nekog odredišta i onda nastavlja dalje, jasno je da brojni letovi dobrano kasne već u polasku s velikih aerodroma, no o problemima pri polijetanju nešto kasnije… Izlazak iz aviona bio je prvi problem, a pilot nas je odmah preko razglasa jasno obavijestio koji je razlog – manjak radne snage na Schipholu. Iako izlasci iz zrakoplova nikada nisu bili pretjerano brzi, za ono za što je nekada trebalo 10 do 15 minuta, sada traje 3 do 4 puta dulje pa su se i oni najuporniji koji inače čekaju stojeći u prolazu vratili na svoje mjesto i samo čekali. Treba istaknuti kako je to bio najmanji problem nama koji smo samo što prije željeli otići na svjež zrak i početi razgledavati Amsterdam. Posebno su nervozni bili koji su u Amsterdamu presjedali i trebali su uloviti drugi let. Nitko im ne bi htio biti u koži! Također, s obzirom na to da ne trebaju iz aviona izaći samo putnici, već treba izvaditi i prtljagu, a ni to nema tko napraviti i na kofere također čeka znatno dulje nego prije. Zbog toga se mnogi odlučuju sa sobom nositi samo kabinsku prtljagu, a da je to sve veći problem dokazuje činjenica da na zadnja četiri leta u lipnju na kojima smo bili, u avionu jednostavno nije bilo dovoljno mjesta za svu kabinsku prtljagu. Kada su zadnji putnici ušli u avion, sav prostor je već bio popunjen i redovito bi nastao problem. Treba pritom napomenuti kako su svi letovi bili potpuno puni i kako nije bila riječ o niskobudžetnim aviokompanijama. Jednom kada smo, sa svom prtljagom, konačno došli do prostora aerodroma, trebalo je proći i uobičajenu kontrolu putovnica, a nije teško pogoditi da su i tamo bile gužve, ponovno uz objašnjenje – zbog manjka osoblja. Zaštitari su na mahove propuštali putnike do granične kontrole te je u končanici ispalo da je bilo potrebno više sati da se uopće napusti zračna luka. No sve to djeluje brzo i kratko u usporedbi s dolaskom u zračnu luku, odnosno s polijetanjem natrag u Zagreb iz Amsterdama. Generalno pravilo još je donedavno bilo, ovisno o veličini zračne luke, da se na aerodrom dođe oko sat i pol do dva ako je riječ o domaćem letu ili dva do dva i pol sata ranije za međunarodne linije. Vrijeme ovisi i o tome napravi li se check-ih online ili treba stajati u redu na šalteru u zračnoj luci te o tome imaju li putnici prtljagu za predaju.

No nikada nije bilo potrebno doći u zračnu luku tri do četiri sata ranije, a upravo se to sada preporučuje za Schiphol, ali i za brojne druge europske zračne luke. Štoviše, to je glavna obavijest koja se može pronaći na stranici amsterdamske zračne luke, a to je bila i jedna od prvih informacija koje su nam rekli u hotelu: “Krenite na aerodrom ranije ako ne želite propustiti let. Unatoč gužvama, nikoga se ne čeka te avioni polijeću bez onih putnika koji su zapeli negdje u redu”. Također, još jedan od “korisnih” savjeta na web-stranici zračne luke za smanjenje gužve je – da se putuje sa što manje prtljage. No, u trenutku kada smo stigli u zračnu luku tih četiri sata ranije uistinu se nije činilo kao da je prtljaga glavni problem ili da bi se s manje prtljage problem mogao riješiti. Malo manje prtljage ne, ali puno više radnika da.

Sa svake druge ploče za obavijest, dok smo stajali u redu, jasno je vrištalo: “Tekort aan personel”, a brzo smo naučili da to na nizozemskom znači – nedostatak osoblja. I zbog toga smo “je saat langer in de rij”, odnosno dulje stajali u redu, točnije redovima. Srećom, barem smo preskočili one za check-ih, odnosno predaju prtljage, s obzirom na to da smo sve potrebno odradili putem interneta. To se svakako preporučuje svim putnicima jer su i ti redovi naočigled bili dulji nego inače. No tek je onda uslijedio pravi izazov i glavna točka problema – sigurnosna provjera u zračnoj luci. Tamo je najveći “čep”, putnici se gomilaju, a radi svega nekoliko točaka za provjeru. Unatoč tome što su se mnogi pripremili na čekanje, putnici su izgledali vidno iznenađeni. Sreća u nesreći je što, čini se, barem oni koji vode zračnu luku nisu zatečeni situacijom pa cijeli kaos zapravo sasvim solidno funkcionira. Nema nikakvog guranja niti dodatne nervoze jer su duž cijelog aerodroma napravljeni koridori za čekanje u redu, a zaštitari sve vrijeme usmjeravaju putnike,

Treba priznati da je na kraju pravo osvježenje bilo sletjeti u Zagreb, koji je u usporedbi sa Schipholom uistinu mala zračna luka bez gužve. Hrvatsku, naime, ovakvi problemi još ne pogađaju, barem ne u tom sektoru, iako se problemi zbog nedostatka radne snage u turizmu iz dana u dan gomilaju. Koliko problem može eskalirati, uvjerili smo se u Nizozemskoj, a fotografije iz brojnih drugih europskih zračnih luka pokazuju da stanje ondje nije ništa bolje. Uzrok je, kako objašnjavaju iz zračnih luka, a potvrđuju analitičari, nedostatak radne snage. Točnije, zračnim lukama, ali i aviokompanijama, nedostaju oni radnici koji su dobili otkaz tijekom pandemije, a u najvećem su problemu londonski aerodromi Heathrow i Gatwick, potom zračne luke u Manchesteru i u Dublinu te Münchenu i Frankfurtu, Varšavi, Stockholmu, kao i amsterdamski Schiphol s kojeg smo i mi letjeli. Schiphol je, naime, u 2019. godine bio treća najprometnija zračna luka na svijetu po broju putnika, zatim je u pandemijskoj 2020. godini skočio na drugo mjesto, odmah iza Dubaija, a lani je opet bio na trećem mjestu jer ga je prestigao Istanbul. Schiphol je hub za nizozemsku aviokompaniju KLM koja leti diljem svijeta, a upravo su oni nedavno povukli dva poteza bez presedana – prvi je da su na jedan vikend prestali prodavati karte, a drugi je da je u subotu 4. lipnja isključivo odvozili putnike sa Schiphola, no obustavili su dolazak svih putnika u Amsterdam pa su avioni vozili prazni. Treba za kraj napomenuti kako neće svaki let proći s kašnjenjem ili zastojem. Samo dan nakon nas, provjerili smo, skupina putnika koja je putovala također s amsterdamskog aerodroma u Zagreb, u redu je čekala svega pola sata te je avion poletio i sletio bez ikakvih problema. No mogu se dogoditi i veće komplikacije od samog čekanja. Prošlog je tjedna, javili su nam putnici, nekoliko letova u Berlinu otkazano i to kada su ljudi već čekali na ukrcaj. Potom su morali dodatno čekati u redu za pronalazak drugog leta, opet prolaziti provjere, tražiti nove opcije i u konačnici presjedati te dodatno kasniti. U trenutku kada je takvo stanje postalo svakodnevno, to znači da nam predstoji ljeto puno – otkazivanja letova, propalih karata, uništenih godišnjih odmora, praznih aviona i frustriranih putnika.

•