Turist s kruzera dnevno potroši 59, član posade 26 eura, a klasični turist prosječno dnevno troši 97 eura
- Potrošnja gostiju s kruzera, iako nije zanemariva, svakako nije dovoljno visoka da bi uvijek bezrezervno opravdala brojne probleme koji se povezuju s kruzing industrijom - naglašava Krešić. - Kruzeri jesu sastavni dio svakog razvijenog turističkog gospodarstva i u tom kontekstu su neizbježni i za hrvatske primorske destinacije, ali trebali bismo jasnije definirati njihovu ulogu u našem turističkom proizvodnom portfelju. Primjerice, mišljenja sam da su kruzeri poželjniji u destinacijama koje su još uvijek u fazi rasta i razvoja i tek se afirmiraju na međunarodnom turističkom tržištu, nego u destinacijama koje su u fazi stagnacije ili saturacije. Također su poželjniji u predsezoni i posezoni nego u vršnom dijelu turističke sezone kada su gužve ionako velike. Smatram da su potrebna i dodatna istraživanja kako bismo stekli cjelovitiju sliku o učincima kruzera na destinacije u koje uplovljavaju, i ne samo istraživanja o ekonomskim učincima, nego i o društvenim i okolišnim učincima koji se često zanemaruju. Iako suvremeni kruzeri navodno koriste naprednu tehnologiju koja bi trebala osigurati da se u more ne ispusti ni jedna kapljica zagađene vode, pa ako se to još i strogo kontrolira i kažnjava eventualne prekršitelje, problema s time u teoriji ne bi trebalo biti. U posljednje je vrijeme sve češće standard da brod u luci koristi kvalitetno gorivo kako bi se što više smanjila negativna emisija štetnih plinova. Međutim, čini se da postoji određeni raskorak između onoga što kruzing kompanije javno deklariraju i situacija koje se događaju u praksi.
Nedavno istraživanje o okolišnim i društvenim učincima kruzera na zdravlje ljudi koje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Marine Pollution Bulletin pokazuje, između ostaloga, i da kruzing industrija nije sposobna sama sebe dovoljno efikasno regulirati, tako da je velika odgovornost na nositeljima javnih sektorskih politika (turizam, pomorstvo, promet, zaštita okoliša i sl.) da osiguraju zakonodavni okvir i strateške smjernice za razvoj te vrste turizma, ali i na lokalnoj zajednici da se jasno odredi prema količini kruzing turizma koji je prihvatljiv u njihovim destinacijama - zaključuje Krešić.
Smatra da se trenutačno jedino u Dubrovniku vide naznake jačeg i proaktivnijeg pristupa reguliranju kruzing industrije s razine jedinica lokalne samouprave. Međutim, kaže, nije siguran da je to dovoljno za sustavno i dugoročno rješenje svih pitanja vezanih za kruzere. Traže, naravno, i drugi u svijetu rješenja za problematiku kruzing turizma budući da su problemi i u drugim zemljama isti ili slični. Tzv. smart destinacije pokušavaju s pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije ograničiti dnevni broj uplovljavanja velikih brodova, odnosno bolje upravljati posjetiteljima kako bi se smanjile gužve i pritisci na prostor i okoliš. S druge strane, napominje naš sugovornik, najveće europske luke kruzing turizma, kao što su Barcelona, Venecija, Palma de Malorca, Civittavechia i druge koje imaju većih problema s kruzerima od hrvatskih destinacija, još uvijek nisu zabranile ni znatnije ograničile uplovljavanje kruzera, pa ne očekuje da će hrvatske luke preko noći za tim posegnuti u većoj mjeri.
U našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji Dubrovniku nije upitno da je kruzing turizam jedan od segmenata koji žele u Gradu.
Očekuju 300.000 putnika
- Nema razloga da se potpuno odreknemo tih gostiju, ali je drugo pitanje na koji način pravilno upravljati tim segmentom. Projekt “Poštujmo Grad” postavio je jasne parametre koje Turistička zajednica Dubrovnika potpuno podržava - kaže novi direktor TZ-a Dubrovnik Miroslav Drašković. - Režim uplovljavanja i u sezoni i izvan sezone je isti, ali postoje restrikcije, koje se prije svega odnose na maksimalni broj brodova i putnika koji smiju biti u Gradu u istom trenutku. Prema spomenutom projektu, to je 4000 putnika, a pri tome brodovi s više od 2000 putnika moraju stajati najmanje osam sati, a ako je brod veći od 4000 putnika, onda može biti jedino sam i na stajanju duile od 12 sati. U Gradu u isto vrijeme smiju biti najviše dva broda, a jedina je iznimka kad je nekom brodu Dubrovnik polazna luka. Generalno govoreći, teži se ostvarenju cilja kojim bi u budućnosti većini brodova na kružnom putovanju Dubrovnik bio tzv. home port, odnosno luka ukrcaja. Inače, ta se pravila poštuju i može se pretpostaviti da će se daljnjom implementacijom i poštovanjem tih pravila izbjeći gužve kakve su ponekad vladale prije početka provođenja projekta “Poštujmo Grad” - govori čelnik dubrovačke Turističke zajednice.
Inače, za ovu godinu u Dubrovniku predviđaju 227 ticanja i nadaju se brojci od oko 300.000 putnika. Iako, napominje Drašković, teško je predviđati budući da brodovi još uvijek ne plove na sto posto svojih kapaciteta. Brojke zasad govore o 50 do 70 posto kapaciteta, tako da 2013. godina s 942.909 gostiju s kruzera još neko vrijeme neće biti dosegnuta.
- Grad Dubrovnik živi od turizma i naravno da Dubrovčani cijene svakoga tko želi posjetiti naš Grad i prema njemu se odnosi s poštovanjem - ističe Drašković i otkriva da je taj hrvatski turistički biser od početka godine do
24. srpnja posjetilo i 498.450 klasičnih turista, što je još uvijek tridesetak posto manje nego pretpandemijske 2019.
Zaostatak za tom rekordnom godinom trebao bi se početi brže smanjivati zahvaljujući Pelješkom mostu, a bolja budućnost s kruzerima stići će, kako se čini, malim koracima,
• stubu po stubu.