Zarobljeni stranci, kao što je Hrvat Vjekoslav Prebeg, vrlo su vrijedni ruskoj strani i mogu im za pregovore ili razmjenu
Poslužiti kao sredstvo ucjene ili taoci
Suđenje četvorici stranaca, pripadnika ukrajinske vojske, među kojima je i Hrvat Vjekoslav Prebeg, koje je bilo zakazano za jučer, vlasti samoproglašenje Narodne Republike Doneck drže zasad u strogoj tajnosti zbog opasnosti od napada ukrajinskih snaga ili od sabotaže. U tajnosti je držana i lokacija suđenja, podalje od zgrade suda, kao i vrijeme. Vlasti tzv. NRD u potpunosti kontroliraju informacije o suđenju te one izlaze samo ako oni dozvole, preko kanala koji odaberu.
Nepriznati sud
Protiv Hrvata Vjekoslava Prebega, Engleza Johna Hardinga i Dylana Healyja te Šveđanina Matiasa Gustavssona podignuta je optužnica koja ih tereti za prolaženje obuke za terorističke aktivnosti, sudjelovanje u sukobu kao plaćenik te nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka.
Kazne po tamošnjem zakonu za ova kaznena djela su doživotni zatvor ili smrtna kazna. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jučer tijekom dana nije imalo informacija o suđenju.
Ovakvi potezi suda još više dodaju na netransparentnosti i kršenju međunarodnih konvencija i normi te minimuma humanitarnog prava pri suđenju ratnim zatvorenicima.
Tretman ratnih zatvorenika proruskih i ruskih snaga, suđenje na međunarodno nepriznatom sudu te dizanje moratorija na smrtnu kaznu i olako izricanje iste izazivaju oštre komentare. Tako je i američki državni tajnik Antony Blinken napisao kako su “zabrinuti zbog izvješća o optužbama protiv britanskih, švedskih i hrvatskih državljana od nelegitimnih vlasti u istočnoj Ukrajini. Rusija i njezini opunomoćenici imaju obvezu poštivati međunarodno humanitarno pravo, uključujući prava i zaštitu ratnih zarobljenika”.
Šef samoproglašene Narodne Republike Doneck Denis Pušilin potpisao je 12. srpnja dekret o izmjenama Kaznenog zakona. Ovim dekretom ukinut je moratorij na izvršenje smrtnih kazni u DNR. Vrhovni sud tzv. NRD je već na smrt osudio marokanskog državljanina Saauduna Brahima te Britance Aidena Aslina i Shauna Pinnera, koji se borio uz bok Prebegu. Imali su 30 dana za žalbu te ju je njihov odvjetnik i uložio. Iako se nekoliko puta s proruske strane licitiralo tajnim egzekucijama, vrlo neugodno i propagandistički, slučaj još stoji i nije jasno što se događa. Nastojanja diplomacije i politike da riješi problem dosad nisu uspjela.
Suđenja u tzv. NDR-u pod kritikama su i UN-a. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a je suđenja ratnim zarobljenicima nazvao “ratnim zločinima”.
– Od 2015. primijetili smo da takozvano pravosuđe unutar samoproglašenih republika nije poštovalo bitna jamstva poštenog suđenja, kao što su javna saslušanja, neovisnost, nepristranost sudova i pravo da ne budu prisiljeni svjedočiti. Takva suđenja ratnim zarobljenicima predstavljaju ratni zločin. U slučaju primjene smrtne kazne, jamstva poštenog suđenja su, naravno, još važnija – kazao je glasnogovornik Stéphane Dujarric.
Iz Ureda visoke povjerenice za zaštitu ljudskih prava UN-a (OHCHR) Michelle Bachelet kazali su kako su zabrinuti zbog takozvanog Vrhovnog suda samoproglašene Narodne Republike Doneck koji je već osudio tri vojnika na smrt.
– Prema Glavnom zapovjedništvu Ukrajine, svi su muškarci bili dio ukrajinskih oružanih snaga i ako je to slučaj, ne bi ih se trebalo smatrati plaćenicima. Mi se protivimo smrtnoj kazni pod bilo kojim okolnostima – kazala je glasnogovornica Ureda Ravina Shamdasani te pozvala da zarobljeni vojnici dobiju međunarodnu zaštitu i da se prema njima postupa u skladu sa Ženevskom konvencijom.
Vrijedni taoci
Činjenica da do sad ipak nisu izvršene smrtne kazne nad prethodno osuđenim zarobljenim vojnicima mogla bi ukazivati na to da proruske snage i režimi imaju s njima drugu agendu. Od početka sukoba i uhićenja ratni zarobljenici korišteni su kao sredstvo propagande i pritiska na Zapad. U to ulaze i prisilni intervjui određenim medijima u kojima su priznavali krivnju i javno se kajali. Iako bi se i od međunarodno nepriznatog suda očekivalo da poštuje barem minimum međunarodnog prava, teško da će zarobljenici dobiti pošteno suđenje, a kazna će prije svega biti upozorenje i pokazivanje moći, ali i taktički potez.
Zarobljeni stranci zapravo su vrlo vrijedni ruskoj strani i mogu im poslužiti kao sredstvo ucjene ili pak kao taoci za pregovore ili za razmjenu za ruske državljane uhićene od ukrajinske strane. Da službena Moskva nije gluha za razmjenu zatvorenika, uhićenih, doduše, po drugim osnovama, pokazalo je rusko ministarstvo vanjskih poslova koje je potvrdilo da se s Washingtonom radi na tome da se razmjeni košarkašica Brittney Griner, uhićena u Rusiji zbog posjedovanja droge, i ruski državljanin uhićen za trgovinu
• oružjem, Viktor Bouta.