Iz državne i javne uprave u tri godine otišlo 7000 ljudi

Radnik više traži se i u Hrvatskoj gdje je ove godine dostignuta zaposlenost kakva je bila rekordne 2008. // U godinu dana broj zaposlenih povećao se za 36,5 tisuća, u dvije godine za oko 51 tisuću // IT sektor od 2019. do danas zaposlio je 11.000 radnika

Povoljna situacija na tržištu rada jedan je od dobrih elemenata na osnovi kojega analitičari vjeruju da će recesija u koju ulazi veći dio svjetske ekonomije biti blaga, odnosno da će trajati kraće nego inače. Radnik više traži se od Amerike preko Europske unije, pa i u Hrvatskoj gdje je ove godine dostignuta razina zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, iako je od tada Hrvatska izgubila svakog desetog stanovnika! Gubitak domicilnog stanovništva nadoknađivao se zapošljavanjem stranaca te je krajem rujna ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 637 tisuća zaposlenih radnika! U godini dana zaposlenost se povećala za 36,5 tisuća, u dvije godine za oko 51 tisuću. Zbog sezonskog karaktera naše ekonomije na mjesečnoj je razini, od kraja kolovoza do kraja rujna zaposlenost pala oko pet tisuća, no godišnji je trend pozitivan, iako su na pomolu recesijske okolnosti. Tijekom pandemije poslovi su nestajali u uslužnom sektoru te su tada najviše stradali mladi, dok bi se sada radna mjesta mogla gubiti u industriji, koja i nije naša jača strana, osim ako države ne podupru pogođene tvrtke potporama za čuvanje radnih mjesta. U Hrvatskoj je u prerađivačkoj industriji zaposleno oko 250 tisuća radnika, trgovini 246 tisuća, građevinarstvu 130 tisuća te obrazovanju 122 tisuće. Obrazovanje je, primjerice, u tri godine povećalo broj zaposlenih za oko 7 tisuća, što je u neskladu s demografskim kretanjima, zdravstvo i socijalna skrb za oko 4 tisuće, dok je javna uprava izgubila oko 7 tisuća radnika. Podaci HZMO-a o broju osiguranika odnose se na privatni i javni sektor.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast zaposlenosti je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – oko 10 tisuća, zatim IT sektoru oko 4,7 tisuća, te prerađivačkoj industriji i Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima po 4,5 tisuće više.

U tri godine IT sektor je povećao zaposlenost za oko 11 tisuća osoba, na blizu 57 tisuća zaposlenih, zatim stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti za oko 9 tisuća gdje se ukupan broj zaposlenih popeo na blizu 102 tisuće. Posla ima sve više za računovođe, pravnike, konzultante, arhitekte, dizajnere, veterinare, marketingaše i ostale skupine visokoobrazovnih radnika registriranih u stručnim i tehničkim djelatnostima. Prerađivačka industrija u tri je godine povećala broj zaposlenih za oko tri tisuće, rekorder je građevinski sektor s oko 15 tisuća zaposlenih više, a vodeći gubitnik u realnom sektoru – financijski i bankarski sektor gdje je danas zaposleno oko dvije tisuće radnika manje nego 2019.