Srbija znatno pala u usklađivanju s politikom EU
Srbija bilježi “znatan pad” u usklađivanju s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, a neke izjave i postupci visokih srbijanskih dužnosnika “idu izravno protiv” zajedničkog stava EU, kaže se u nacrtu godišnjeg izvješća o napretku Srbije, koji je Europska komisija pripremila za usvajanje danas, a u koji je Večernjak u Bruxellesu ekskluzivno imao uvid prije usvajanja, dok se na nacrtu još radilo. No, unatoč tako jasnom opisu situacije, koja je vidljiva i svakome tko je pratio politiku EU i politiku Srbije od početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska
komisija izbjegava dati najnižu moguću ocjenu napretka Srbije: ta ocjena je nazadovanje, odnosno engleski izraz “backsliding”, i koristi se za Tursku, ali još uvijek ne i za Srbiju. Među postupcima i izjavama koje idu izravno protiv stava EU misli se, kako doznajemo, ponajprije na nedavno potpisivanje sporazuma o vanjskopolitičkom koordiniranju i konzultiranju Srbije i Rusije.
Odnosi Srbije s Hrvatskom su “zategnuti, s povremenim političkim prepirkama”, kaže se također u nacrtu, ali se ne govori čijom krivnjom je to tako.
Europska komisija jasno bilježi da Srbija održava bliske odnose s Rusijom dok nastavlja tvrditi da je put europskih integracija strateški cilj zemlje. EU očekuje od Srbije da stane u obranu zajedničkih principa, vrijednosti i sigurnosti. EU očekuje, nastavlja se u nacrtu, da Srbija “pojača svoje napore” prema postupnom usklađivanju sa zajedničkom europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što znači i sa sankcijama protiv Rusije. No, sve to očito
EU očekuje da se Srbija uskladi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU i kad je riječ o sankcijama protiv Rusije
nije dovoljno da Europska komisija zaključi da je Srbija nazadovala na putu prema EU. Srbiji se današnjim izvješćem zapravo šalje poruka da još može znatno ubrzati svoj napredak prema EU ako bude spremna na kompromis u dijalogu o normalizaciji odnosa s Kosovom te ako počne ozbiljnije shvaćati svoju obvezu usklađivanja s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, odnosno sa sankcijama prema Rusiji.
Ostale zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana ispunjavaju taj važan uvjet koji kandidatkinja Srbija odbija ispuniti. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija u potpunosti se usklađuju s vanjskom politikom EU, što se u Komisijinom izvješću ocjenjuje kao snažna potvrda njihova strateškog odabira pristupanja Europskoj uniji. Kosovo je također usklađeno s EU po tom pitanju, iako nema status kandidata i nema formalnu obvezu da to čini. Bosna i Hercegovina, pak, bilježi “znatno povećanje” postotka usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom
• EU, kaže se u izvješću.