Rad na daljinu: šef ne zna jesi li u vikendici, stanu, klijeti...
Rad od kuće ušao je u radni i društveni prostor na velika vrata i male su šanse da će ikada više nestati. Pojedine europske vlade preporučile su poslodavcima da ga, nevezano uz širenje korone, potiču i ove zime kao mjeru štednje u energetskom paketu. Hrvatska vlada nije osobito promovirala rad od kuće u sklopu svoje energetske politike, no u pripremi je izmjena Zakona o radu koji će pojačati zakonske odredbe koje se tiču rada od kuće odnosno, kako to zakon kaže, “rada na izdvojenome mjestu rada”.
Radniku koji radi na izdvojenome mjestu poslodavac mora isplatiti jednake naknade kao ostalim radnicima: jubilarnu naknadu, dar djetetu, bonus. Za rad od kuće ima pravo na naknadu režijskih troškova, ali za rad na daljinu ne
Malo u kleti, malo u vikendici
Takav je rad dosad bio definiran kao rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca već se obavlja od kuće, a od iduće godine uz rad od kuće, na poslodavcu točno poznatoj adresi, uvest će se i novi oblik rada - rad na daljinu. Rad na daljinu obavljao bi se preko informacijske komunikacijske tehnologije, s time što će radnik biti taj koji će određivati svoje mjesto rada, jedan dan to može biti stan u Zagrebu, drugi dan klet u Zagorju, a treći dan kuća za odmor u Istri. Poslodavac pritom ne smije pitati s kojeg mjesta radiš. Nije bitno gdje je radnik dok se poštuju rokovi i ispunjavaju preuzete obveze. Rad na izdvojenom mjestu rada može se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, ovisno o dogovoru dviju strana. Potraje li dulje od trideset dana, trebalo bi ga ugovoriti u pisanom obliku.
Zakonski prijedlog kaže da “plaća i druga materijalna prava radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima, niti njihova druga prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koja radnik ostvaruje smiju biti utvrđena u manjem opsegu od onoga koji je utvrđen za radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima”. Primjerice, prema tome, radniku koji radi na izdvojenome mjestu rada, bilo da je to njegov stan ili neimenovani neki drugi prostor, poslodavac mora isplatiti identične naknade koje isplaćuje svim ostalim radnicima: primjerice jubilarnu naknadu, dar djetetu, bonus. Uključuje li to i naknadu za prijevoz, već su različita tumačenja. Prema tumačenju Ministarstva rada, dođe li barem jedan dan u mjesecu na posao, poslodavac bi radniku morao isplatiti naknadu za prijevoz za puni mjesec. Tamo gdje radnik i poslodavac ugovore rad od kuće za stalno, ili najmanje deset dana uzastopce u jednom kalendarskom mjesecu, radnik ima pravo na naknadu troškova poput interneta i režijskih troškova. Pri radu na daljinu, poslodavac neće imati obvezu radniku nadoknaditi dodatne troškove, pa ni troškove interneta.
Jedno istraživanje europske zaklade Eurofound pokazalo je da je svaki treći europski radnik radio od kuće tijekom pandemije. Posljednjih mjeseci mnoge su tvrtke uložile puno truda da radnike vrate u urede, posebno su na tome inzistirali šefovi, dok su radnici skloniji radu od kuće. Amerikanci su otišli bitno dalje od Europljana kad je u pitanju rad od kuće. Interes za takva radna mjesta tri do četiri puta je veći nego za klasične uredske, odnosno tvorničke poslove. Agencija McKinsey tvrdi, na osnovi velikog istraživanja provedenog proljetos, da 58 posto Amerikanaca, odnosno 92 milijuna ljudi, ima priliku raditi od kuće barem jedan dan u tjednu. Trideset pet posto njih radi od kuće pet dana u tjednu.
Tektonski pomak
Ono što čini ove brojke posebno uočljivima je da ispitanici rade na svim vrstama poslova, u svim dijelovima zemlje i sektorima gospodarstva. Isto istraživanje otkrilo je da devet od deset osoba koristi mogućnost da rade fleksibilno ako im je ta mogućnost ponuđena. Fleksibilni radni uvjeti nastali su kao reakcija na iznenadnu krizu, ali rad od kuće postao je milijunima ljudi poželjan. To je tektonski pomak u tome gdje, kada i kako Amerikanci žele raditi i rade, navode autori
• studije.