Svakom 5. učeniku naštetilo ispijanje energetskih pića
Čak 65 posto učenika osnovnih škola i 85 posto učenika srednjih škola konzumira energetska pića, alarmantan je rezultat ankete koja je na inicijativu Savjeta za zdravlje Varaždinske županije provedena u 30 osnovnih i deset srednjih škola na uzorku od oko 5300 učenika.
Bol u prsima, mučnina...
– Učestalost raste s dobi, dakle što su stariji, to češće konzumiraju, pri čemu je konzumacija češća kod muškog spola. Na pitanje zašto konzumiraju energetska pića, najčešće su kao razloge naveli umor, manjak koncentracije i odmor nakon nekakve aktivnosti. Informacije o energetskim pićima, što je najžalosnije, dobivaju iz reklama i od prijatelja, a najmanje iz stručne literature ili pak od roditelja. Uznemirujuće je da je 20 posto učenika osnovnih škola i 30 posto učenika srednjih škola imalo ozbiljnije smetnje pri konzumaciji, velik broj imao je simptome kardiovaskularnog sustava, tzv. stezanje u prsima, bol u prsima, ubrzani rad srca, a veliki broj se požalio na mučninu i povraćanje. Nije zanemariv broj da je osam posto učenika imalo smetnju zbog koje su se ozbiljno zabrinuli za svoje zdravlje – rekla je prof. dr. sc. Marijana Neuberg, pročelnica Odjela za sestrinstvo na Sveučilištu Sjever. Pedijatri i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije uočili su povećanu konzumaciju energetskih napitaka kod djece i mladih, što je sad istraživanjem i potvrđeno. Doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, specijalistica neurologije, subspecijalist za kronične neurodegenerativne bolesti iz Opće bolnice Varaždin također upozorava na moguće štetne posljedice konzumacije energetskih pića. – Nemili događaj u županiji, kada je osoba u dobi od 12 godina doživjela moždani udar koji se direktno mogao povezati s pretjeranom konzumacijom energetskih pića, potaknuo nas je da kontaktiramo pedijatre i specijaliste školske medicine te potom provedemo i ovu anketu. S obzirom na to da je sudjelovalo više od 5300 ispitanika, imamo doista reprezentativan uzorak. Kod nekog djeteta već jedno energetsko piće može izazvati neželjene učinke, a kod drugih su to dva do tri pića – naglasila je.
Visoke doze šećera
Jedan energetski napitak sadrži oko 80 miligrama kofeina, što odgovara jednoj šalici kave, ali uz to sadrži i taurin, ginseng i guaranu koji imaju psihostimulativni učinak sličan kofeinu, tako da su koncentracije tvari koje djeluju na lučenje adrenalina bitno veće nego u jednoj šalici kave.
– Ti napici sadrže visoke doze šećera, što pridonosi razvoju pretilosti, a znamo da je pretilost mladih osoba još jedna pošast modernog doba s kojom se borimo. Dijete neće popiti kavu, a kamoli dvije ili tri, ali će zato popiti dva do tri takva slatka napitka jer nije upoznat s njegovim sadržajem – upozorila je doc. Kiđemet-Piskač. Europarlamentarka Biljana Borzan i saborska zastupnica Andreja Marić u lipnju su najavile da će u saborsku proceduru ponovno uputiti prijedlog da se maloljetnicima zabrani prodaja energetskih pića. SDP je još 2018. godine predložio da se maloljetnicima ograniči prodaja energetskih pića. Borzan je upozorila da je 96 posto učenika Obrtničko-industrijske škole u Županji konzumiralo takva pića, a 70 posto ih je to počelo već u osnovnoj školi. Najveći potrošači tih napitaka su adolescenti i sportaši, a kao najčešći razlozi navode se povećanje i održavanje koncentracije kod učenja i povrat energije nakon treninga i drugo. No, jedan od faktora je i znatiželja, pa djeca počnu piti takva pića jer vide da to rade i drugi. U trgovinama su takvi napici često na akcijama, pa znaju biti jeftiniji od sokova. Prekomjerno konzumiranje kofeina dovodi do nemira, gubitka sna, nervoze, ubrzanog
• srčanog rada i glavobolje.
Ti napici sadrže kofein, taurin, ginseng i guaranu, imaju psihostimulativni učinak i luče više adrenalina nego kava
jenila i naviku da se školska putovanja ugovaraju i na rate plaćaju mjesecima unaprijed, a izazov je zbog ograničenih smještajnih kapaciteta i rastućih cijena ostati unutar budžeta koji većina roditelja može platiti. – To je proljetos bio veliki problem, ta su putovanja više-manje u sličnim datumima i jadranski hoteli koji primaju školsku djecu brzo su se napunili. Ostali hotelski kapaciteti često su bili izvan budžeta roditelja te smo morali mijenjati datume ili odgoditi za jesen. Danas pak imamo problem inflacije i osjetno viših cijena pa se traže alternativni načini odlazaka na izlete ili putovanja uz manji broj noćenja – kaže T.
• Černeka. (rak)