Budućnost je već stigla, hrvatski je poduzetnici sustižu, a država?
Stručnjaci o tome kako “Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva”
Digitalna transformacija Hrvatske je u porastu, no ona je još prespora, što pokazuje i pad Hrvatske na indeksu digitalizacije Europske Komisije s 19. na 21. mjesto, najviše zbog slabe povezanosti. Drugi su nas pretekli i moramo sve brže trčati kako bismo nadoknadili propušteno, ustvrdio je Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, prvi govornik na trećoj konferenciji Poslovnog dnevnika “Smart industry: Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva” održanoj jučer u zagrebačkom u hotelu Hilton Garden Inn.
Virtualni dvojnik stroja
Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva podsjetio je i kako su nam dvije aktualne krize ukazale da nam je potreban zaokret prema pametnim tehnologijama, proizvodima veće tehničke razine i inovacijama, zbog čega je ključna vertikalizacija IT sektora i uključivanje u financiranje bespovratnim sredstvima EU. Europska industrija, u koju se ubraja i hrvatska, globalni je predvodnik u mnogim sektorima, zaslužna je za 20% ukupne dodane vrijednosti EU i zapošljava 30 milijuna ljudi.
Jedna od mnogih definicija digitalizacije kaže da je ista korištenje digitalnih tehnologija s ciljem promjene poslovnih modela, kreiranja novih prihoda i prilika koje donose nove vrijednosti.
- Kada razmislimo onda kažemo da je kod procesa digitalizacije najvažnije da pojednostavi i skrati poslovne procese, da dovede do ušteda, poveća sigurnost te transparentnost - istaknuo je Tomislav Godler, voditelj razvoja poslovanja IN2, jedne od vodećih IT kompanija koja digitalna rješenja pruža u privatnom i javnom sektoru.
Godler ističe da IN2 ima mnoga rješenja koja omogućuju sve gore navedeno, a jedno od njih je IN2DMS sustav za upravljanje dokumentima.
Virtualni dvojnik proizvoda, stroja, proizvodne linije, procesa ili pak cijeloga proizvodnog pogona jedan je od najvažnijih stupova digitalne transformacije, istaknuo je Tomislav Ščrbak, direktor prodaje za industriju i komercijalno zgradarstvo Schneider Electrica u svojoj prezentaciji “Digitalni blizanci – stupovi digitalne transformacije”. Pojasnio je da su za ostvarenje digitalne transformacije dostupne nove tehnologije za različite industrije, a primjeri iz prakse pokazuju kako se primjenom novih tehnologija na prihvatljiv način mogu preustrojiti proizvodnja, servis, poslovni model ili čak cjelokupna organizacija radi postizanja veće operativne učinkovitosti te smanjenja troškova i otpada, ali i smanjenja vremena potrebnog za razvoj novog proizvoda.
O praktičnim primjenama pametne industrije u praksi govorili su predstavnici tvrtki i institucija. O kolokaciji servera Ministarstva poljoprivrede u A1 govorili su Boris Korbar iz IT-a Ministarstva poljoprivrede i Damir Bujan iz A1. Bujan pojašnjava da seljenje servera u specijalizirane podatkovne tvrtke ima niz sigurnosnih i financijskih benefita za korisnike. Korbar naglašava da je održavanje podatkovnog centra projekt i to moraju raditi profesionalci jer se u protivnom gubi puno vremena i novca. O praktičnom primjeru implementacije digitalizacije tvornice govorio je Marin Bek, predsjednik Uprave Ascalia. Kao najveći izazov digitalizaciji konkretne tvrtke navodi definiranje što vlasnik točno želi, jer sve ostalo su samo tehnički i financijski detalji koji se kroz segmente implementiraju. Rok Koren iz Siemensa je predstavio digitalizaciju u slovenskoj tvrtki Štore Steel koja je u projekt krenula zbog povećanja svoje produktivnosti. Projekt digitalizacije je koštao 300.000 eura, a isplatit će se za manje od tri godine. O digitalnoj transformaciji nabave su govorili konzultanti Deloittea Igor Vitas i Samra Karamehić. Istaknuto je da su prioritetne komponentne procesa nabave u poduzećima vrlo različite te se za svaki pojedinačni subjekt mora napraviti analiza prioriteta cjelokupnog poslovnog sustava te naći najbolji modeli i alati.
Razvoj pametnih proizvoda
Put kojim kompanija mora proći da bi od svog klasičnog, odnosno tradicionalnog proizvoda, napravila Smart Product, odnosno pametan proizvod, objasnio je Boris Blumenschein, član Uprave za razvoj, tvrtke InfoDom, vodećeg ponuđača fleksibilnih digitalnih platformi za javni i privatni sektor. Da bi tvrtke došle do pametnog proizvoda moraju, objasnio je Blumenschein, razviti strateške sposobnosti za razvoj pametnih proizvoda, što je nemoguće bez digitalne transformacije.
”Digitalizacija je oružje kojim bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo bolje integrirati u dobavne lance vrijednosti. Također, digitalizacija je oružje tvrtkama koje nisu iz IT sektora da postanu konkurentnije”, smatra Robert Blažinović, v. d. ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ukupno će gospodarstvu, rekao je, biti na raspolaganju 4,8 milijardi kuna.
Što se ocjene digitalizacije malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj tiče, Anamarija Mlinarić, voditeljica regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije Deloittea, zaključila je da situacija u Hrvatskoj “nije tako loša”. Imamo pozitivan trend. Poduzetnici se digitaliziraju. Primjerice, njih 40 posto koristi e-račun, a dobar dio i e-trgovinu”, ističe Mlinarić.
Na panelu su sudjelovali i predstavnici tvrtki koje poduzetnicima omogućuju digitalizaciju. Jedna od njih je i kompanija Prehnit, jedna od vodećih domaćih tvrtki koja pruža rješenja u planiranju i implementaciji geografskih informacijskih sustava (GIS) korištenjem ICT-a.
Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing DignetSoftwarea, tvrtke koja se bavi implementacijom IT sustava, ističe da je Hrvatska mnogo napredovala jer prije 10 godina u manjim tvrtkama direktori nisu imali niti računalo na stolu.
Igor Šugar, direktor marketinga iz Rittala, pak navodi da je edukacija najveći problem domaćeg malog i srednjeg poduzetništva.
Božidar Bajsič, direktor operacija Editala, pružatelja EDI rješenja specijaliziranih za optimizaciju procesa opskrbnog lanca i rješenja za elektroničku razmjenu podataka, poručuje da njihova istraživanja pak pokazuju da uvođenje e-računa smanjuje troškove pet puta, te da se digitalizacijom otpremnica bitno štedi vrijeme u dostavi robe.
Benefiti su jasni. Na poduzetnicima je da u digitalizaciju krenu.
•
Što prije donesite odluku o upotrebi digitalnih sustava jer će vam oni pojednostaviti poslovanje
Milan Komorčec,
DignetSoftwar
PaW usluga je sustav koji kroz atraktivnu vizualizaciju omogućuje treću dimenziju, i kvalitetno upravljanje imovinom
Vlatko Roland,
Prehnit