Tko će u UN-u braniti neobranjive zločine Rusije
i to u znak osvete zbog subotnje eksplozije na Krimskom mostu, ključnoj poveznici između Krima i Rusije, koja usto služi i kao glavni opskrbni pravac ruskim okupacijskim snagama na jugu Ukrajine.
Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergej Kislicja pozvao je svjetsku zajednicu da osudi rusku aneksiju dijelova Ukrajine, optuživši Rusiju za kršenje međunarodnog prava. “Iza ruskog izaslanstva, kada uđe u Opću skupštinu ostaje trag krvi, a dvorana je ispunjena mirisom tinjajućeg ljudskog mesa. To je ono što smo tolerirali u Siriji i to je ono što se danas događa u Ukrajini”, poručio je Kislicja i dodao da su najnoviji ruski raketni napadi na Ukrajinu još jednom pokazali da je Rusija “teroristička država”.
Rusija je, međutim, članicama UN-a poslala pismo u kojem ih uvjerava da djelovanje zapadnih država nema veze s međunarodnim pravom i Poveljom UN-a, nego da je riječ isključivo o njihovim geopolitičkim interesima.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija zatražio je da se o rezoluciji glasa tajno, tvrdeći da mnoge države zbog američkog pritiska ne mogu glasati onako kako bi željele. Iako je Rusija u svoju argumentaciju uspjela uvjeriti dio zemalja u razvoju, koje se sa svojim brojnim problemima osjećaju zanemareno od strane zapadnog svijeta, ruski je prijedlog odbačen velikom većinom od 107 glasova, dok je samo 13 zemalja bilo protiv, uz 39 suzdržanih.
Vjeruje se da će i rezolucija na kraju biti potvrđena većinom bitno većom od slične rezolucije iz 2014. godine, kada je rezolucija s osudom ruske aneksije Krima bila potvrđena sa samo 100 glasova, s obzirom na to da
Iza ruskog izaslanstva, kada uđe u Opću skupštinu ostaje trag krvi, poručio je ukrajinski veleposlanik u UN-u Sergej Kislicja
su slične rezolucije o osudi ruske agresije u ožujku dobile 140, odnosno 141 glas, dok su na ruskoj strani zapravo ostale samo Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Nikaragva i Eritreja.
Povodom smrtonosnih ruskih udara na civilnu infrastrukturu u Ukrajini oglasio se i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR), poručivši kako je Rusija “možda prekršila načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu”. Glasnogovornica OHCHR-a Ravina Shamdasani pozvala je Rusku Federaciju da se suzdrži od daljnje eskalacije i da poduzme sve moguće mjere kako bi spriječila civilne žrtve i štetu nanesenu civilnoj infrastrukturi, podsjetivši Moskvu da je izravno ciljanje civila i civilne infrastrukture – ratni zločin.
’Ne može nas zastrašiti’
Za jučer je zakazano i virtualno okupljanje zemalja članica skupine najrazvijenijih zemalja svijeta G7 o ruskom bombardiranju Ukrajine, a čelnicima skupine trebao bi se obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji očekuje razgovor o dodatnoj pomoći Ukrajini, poručivši uoči zasjedanja da se njegova zemlja “ne može zastrašiti”.
Sudeći prema najavama i obećanjima uoči sastanka, Ukrajina i dalje može računati na solidarnost zapadnih zemalja. Bijela kuća obećala je Ukrajini slanje naprednih sustava protuzračne obrane, a obećanja stižu i od europskih čelnika, pa i od njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji uvjerava Zelenskog u solidarnost Njemačke.
Eskalacija rata zbog ruskih raketnih udara bit će i tema zasjedanja ministara obrane članica NATO saveza koje se danas i
• sutra održava u Bruxellesu.