Nema više kazna, ali je ribarenje i dalje zabranjeno
Hrvatska i dalje poziva Sloveniju da dogovore zajedničko postupanje, no zasad sa slovenske strane za to nema interesa
Ulaskom Hrvatske u Schengen, hrvatski i slovenski ribari više neće biti procesuirani i kažnjavani zbog ilegalnog prelaska granice u Piranskom zaljevu, ali će slovenskim ribarima, a tako i hrvatskima, i dalje ostati zabranjen izlov ribe u područjima gdje se dvije države ne slažu oko granične crte.
Pokusni projekt
Ulaskom Hrvatske u Schengen i uklanjanjem graničnih kontrola prestaje praksa ispisivanja kazna za ilegalni prijelaz granice. No kako slovenski ribari nemaju dopuštenje i povlastice ribariti u hrvatskim vodama, izlov i dalje ostaje zabranjen. Isto, pretpostavlja se, vrijedi i za hrvatske ribare, gledano iz slovenskog rakursa. Na terenu će eventualno doći do malih promjena ili prilagodbi postupanja, no neće se dogoditi ništa spektakularno. Hrvatske ribarice i dalje bi najvjerojatnije trebala pratiti policija, koja je cijelo vrijeme uz njih, kako bi ih i dalje čuvala i štitila, a ne zbog toga što je Hrvatska i dosad smatrala, a smatra i dalje, da ilegalno prelaze granicu. Prestankom procesuiranja za ilegalni prelazak granice barem će se malo ublažiti apsurdna situacija u kojoj najviše - i jedino - zarađuju odvjetnici. Dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna. Ribare se uznemirava, ali nemaju financijsku štetu jer je postupak i kazne na sebe preuzela država, kako Hrvatska, tako i Slovenija. Nakon svake kazne, odvjetnici koje su angažirale države podnose žalbe. I dok dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna, honorar odvjetnicima se redovito isplaćuje i sada se akumulirao već pozamašan iznos.
Što se tiče samog izlova, tu je situacija drukčija jer je režim ribarenja prethodno dogovoren. No to ne znači da nema privremenog izlaska iz te situacije u kojoj Slovenija inzistira na primjeni granične crte određene arbitražom, dok hrvatska tu odluku, i odlukom Sabora, zbog kontaminacije procesa smatra ništavnom. Hrvatska, doznajemo, i dalje poziva Sloveniju da se sjedne i dogovori zajedničko postupanje u kojem bi prestali s tim besmislenim postupanjima od kojih koristi nema nitko, a štete imaju obje države. Zasad sa slovenske strane nema signala da su zainteresirani za takvo što.
Za prošle slovenske vlade, one Janeza Janše, došlo se nadomak dogovora o privremenom režimu koji bi, ako ništa drugo, olakšao život ribarima s obje strane i državama uštedio novac za odvjetnike. Pokusni plan između dviju država tiho se dogovarao mjesecima i već su bili utanačeni gotovo svi elementi tog privremenog i elegantnog rješenja koje ne bi prejudiciralo konačno rješenje granice, ali bi pomoglo i bilo u skladu s naporima da se makne fokus s tog problema, koji očito nije sada moguće riješiti, da ne opterećuje odnose dviju država. No dok se to ne riješi, život mora teći i moraju se naći načini kako ljudima uz granicu otkloniti probleme i to odgovorne vlade moraju napraviti.
Bilo je dogovoreno da bi hrvatski i slovenski ribari mogli privremeno zajednički ribariti u vrlo ograničenom području koje prelazi granične crte oko kojih se dvije države ne slažu, no detaljne koordinate nisu bile usuglašene. To područje nikako nije trebalo biti ono koje je predviđeno ribarskim dijelom bilateralnog Sporazuma o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) Hrvatske i Slovenije, i po kojem bi slovenski ribari imali pravo na izlov do Vrsara. Naime, ta je odredba navedena u hrvatskom pristupnom sporazumu s EU, no uz notu da će puna provedba početi tek završetkom arbitražnog postupka, čiju odluku Hrvatska ne priznaje.
Nema interesa
Hrvatska i slovenska ribarska inspekcija bi po tom pokusnom projektu surađivale, i to tako da bi svaka kontrolirala svoje ribare u tom području. Da bi to moglo biti moguće - budući da su i Hrvatska i Slovenija članice EU koje imaju ribolovna pravila vezana uz pravnu stečevinu, moraju se dogovoriti i pravila. Takva praksa zajedničkog ribarenja nije nepoznata u EU - štoviše. Postoji cijeli niz primjera da flote jedne države ribare u teritorijalnom moru druge. Takva vrsta ribarenja je uređena tako da je navedeno koja država smije izlovljavati koje vrste u određenom području mora druge države. U aneksu Uredbe br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, stoji podulji popis izlova u morima drugih država na točno određenim lokacijama. Tako, između ostalog, stoji da pravo na izlov u irskim vodama imaju Francuska, Nizozemska, Njemačka i Belgija. Primjerice, južno od Corka mogu loviti skuše, škampe ili haringe, i to neograničeno, Francuska može sjeverozapadno od rta Erris Head loviti škampe... Zasad, prema našim informacijama, iz Slovenije nema naznaka da je vlada Roberta Goloba spremna razgovarati o tom ili nekom drugom privremenom rješenju. •