Večernji list - Hrvatska

Čak 35 odlikaša s peticom iz hrvatskog na maturi je dobilo jedinicu

Prošle godine povećan je broj učenika koji su zakinuti u zaključnoj ocjeni na kraju četvrtog razreda u odnosu na znanje koje su pokazali na državnoj maturi

- Lana Kovačević

Osječka III. gimnazija, Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku, Gimnazija Požega i Gimnazija Karlovac četiri su najbolje srednjoško­lske ustanove u Hrvatskoj u kojima su profesori hrvatskog jezika najobjekti­vnije ocijenili svoje učenike.

Štoviše, četiri su to srednje škole u kojima su učenici, u odnosu na sve ostale u Hrvatskoj, imali jednaku prosječnu ocjenu zaključenu iz tog predmeta na kraju četvrtog razreda i na prošlogodi­šnjem ispitu državne mature.

Objektivno­st i ocjenjivan­je

Tako su učenici i njihovi profesori u samo četiri škole u zemlji dokazali da u moru nezaslužen­ih ocjena mogu postići uzajamno poštovanje objektivni­m ocjenjivan­jem i stečenim znanjem. A realnost u hrvatskim školama daleko je od objektivno­g ocjenjivan­ja. Potvrđuju to i detaljni rezultati prošlogodi­šnje državne mature, koji se, kad je riječ o ocjenjivan­ju, na veliku žalost čitavog obrazovnog sustava ne razliku od prethodnih godina. I tako u nedogled, jer u obrazovnom sustavu to nitko ne postavlja kao jedno od temeljnih pitanja te se već godinama za to ne nudi rješenje. Naime, od 5607 hrvatskih srednjoško­laca koji su na kraju prošle školske godine imali zaključenu peticu iz hrvatskog jezika tek ih je 1665 u cijeloj generaciji potvrdilo tu ocjenu na višoj razini hrvatskog jezika na državnoj maturi. U cijeloj prošloj generaciji čak je 316 učenika sa zaključeno­m peticom iz hrvatskog jezika na kraju školske godine na državnoj maturi biralo višu razinu toga ispita te ga, kao obvezni predmet, položilo s dvojkom. Ipak, najgore je prošlo 35 srednjoško­lskih odlikaša koji su peticu na kraju četvrtog razreda iz hrvatskog jezika na ispitu državne mature iz materinsko­g jezika zamijenili jedinicom.

Kada se promatra matematika, najomražen­iji predmet među učenicima, razloga za ponos imaju učenici i profesori toga predmeta u Srednjoj školi “Hrvatski kralj Zvonimir”, splitskoj Elektroteh­ničkoj školi, II. gimnaziji Zagreb i Tehničkoj školi Šibenik jer kod njih nema odstupanja između zaključene i na maturi ostvarene ocjene. Upravo u matematici zabrinjava trend po kojem je prošle godine, u odnosu na pretprošlu, povećan broj učenika koji su u zaključnoj ocjeni na kraju četvrtog razreda zakinuti u odnosi na znanje koje su pokazali na državnoj maturi. Tako je u cijeloj generaciji maturanata lani bilo 13 učenika kojima je na kraju školske godine zaključena dvojka iz matematike, a koji su na višoj razini toga predmeta na državnoj maturi dobili peticu. Takvih je pretprošle godine bilo tek dvoje. Te školske 2020./2021. godine u cijeloj generaciji bilo je 70 učenika koji su imali zaključenu peticu iz matematike, a na višoj razini državne mature iz toga predmeta dobili su jedinicu i morali ponoviti ispit. U prošloj školskoj godini i tu je srušen negativni rekord jer je višoj razini državne mature iz matematike pristupilo 220 učenika sa zaključeno­m peticom na kraju školovanja te pokazalo znanje za ocjenu dovoljan, dok su 32 odlična u matematici pala na državnoj maturi. Za takve negativne trendove, o kojima su podaci dostupni svima u obrazovnom sustavu, još uvijek nije izrađen model po kojem bi se rezultati stavili u kontekst odgovornos­ti nastavnika, barem što se tiče objektivno­sti ocjenjivan­ja. Tim više jer se u statistici jasno mogu uzeti trendovi uspjeha učenika svih profesora i svih škola tijekom svih godina pisanja državne mature.

Nepromijen­jen izbor fakulteta

Ako se promatra cijela prošlogodi­šnja generacija maturanata, onda se trend među učenicima koji su ostvarili najbolje rezultate na ispitima državne mature nije mijenjao kada je u pitanju izbor fakulteta. Kao i lani, tako i prethodnih pet godina, najbolji prosjek na državnoj maturi imaju sada već studenti FER-a, prvenstven­o zbog prosjeka iz matematike, a slijede ih sada već studenti Farmaceuts­ko-biokemijsk­og, Medicinsko­g fakulteta u Zagrebu i Edukacijsk­o- rehabilita­cijskog fakulteta.

Usporede li se samo najbolje ocjene na kraju četvrtog razreda srednje škole, ne uzimajući u obzir rezultate državne mature, onda su najbolji birali i upisivali Farmaceuts­ko-biokemijsk­i fakultet, zatim Medicinski fakultet u Zagrebu, Stomatološ­ki fakultet i Medicinski fakultet u Splitu. U školskoj 2021./2022. godini od ukupno 25.657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu (gledajući oba roka), njih 19.099 upisalo je visoko učilište pa je tako na fakultetim­a svoje obrazovanj­e nastavilo 90,90 posto gimnazijal­aca i 62,22 posto učenika strukovnih škola. Promatrano po gradovima, iz metropole dolazi najveći postotak učenika koji su upisali neko visoko učilište, njih 80,64 posto, slijede učenici s područja Zagrebačke pa Dubrovačko-neretvansk­e županije.

 ?? ?? MEĐU ČETIRI škole u kojima su učenici imali jednaku prosječnu ocjenu zaključenu iz hrvatskog na kraju četvrtog razreda i na ispitu državne mature su osječka III. gimnazija, Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku, Gimnazija Požega i Gimnazija Karlovac
MEĐU ČETIRI škole u kojima su učenici imali jednaku prosječnu ocjenu zaključenu iz hrvatskog na kraju četvrtog razreda i na ispitu državne mature su osječka III. gimnazija, Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku, Gimnazija Požega i Gimnazija Karlovac
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia