Srpska zajednica na Kosovu neće biti ‘Republika Srpska’
Rusi doista donekle napreduju na području Ugledara na istoku Ukrajine, no taj pomak od nekoliko stotina metara ne naznačava neki ključni proboj koji bi preokrenuo tijek rata. Ipak, posljednji ruski dobici najveći su od sredine prošle godine, a razlika je u tome što teret te bitke ne nose wagnerovci nego regularne ruske postrojbe mornaričkog pješaštva. Međunarodni institut za rat, često citirani američki trust mozgova, upozorava da se iz informacija koje ruski ratni blogeri postavljaju na svoje profile može iščitati da su Rusi uspjeli popuniti svoje najbolje jedinice te su formirali i snažnu udarnu grupu koja još nije ušla u borbu, a trebala bi biti nositelj vjerojatne nove ruske ofenzive.
Zeman: Srbiju za medijatora
U takvoj atmosferi, Ukrajinci čekaju od Zapada obećane tenkove, ne ipak i avione F-16, za koje je američki predsjednik Joe Biden jučer decidirano rekao da ih SAD Ukrajini neće isporučiti. Nakon njega su takav stav iznijele i Poljska te Velika Britanija. No, tako se govorilo i za borbene tenkove pa su oni ipak obećani. Pitanje je, međutim, kada će stići. Izgleda da bi najranije, u prvoj polovici ožujka, mogli stići britanski Challengeri 2, nakon toga i njemački Leopardi 2, dok će američki Abramsi stići nešto kasnije. Naime, posade se moraju obučiti za upravljanje novim tenkovima, a potom i za njihovu operativnu upotrebu.
I Ukrajinci planiraju svoju veliku ofenzivu, koje ne može biti bez dovoljne popunjenosti borbenim tenkovima, a oni su pak manje zaštićeni ako nema kontrole zračnog prostora. Ukrajinci strahuju od isporuke iranskih balističkih raketa Rusiji od kojih i dalje nemaju obrane.
U takvom napetom iščekivanju odvijaju se i neke diplomatske aktivnosti čiji je ishod jako teško procijeniti. Brazilski predsjednik Ignacio Lula da Silva odbio je isporuku streljiva za protuzračne topove Gepard Ukrajini navodeći da je Brazil “zemlja mira”. Lula sada želi da njegova zemlja bude važan medijator u mogućem mirovnom procesu. I to zajedno s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a to je najavio u glavnom brazilskom gradu Brasiliji na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
- Nužno je okupiti skupinu zemalja dovoljno jaku i utjecajnu da može sjesti za pregovarački stol s obje strane - rekao je Lula koji je o tome već razgovarao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a u tu skupinu zemalja ubrojio je i Indoneziju i Indiju. Istaknuo je, međutim, da “kineski prijatelji” imaju veliku ulogu u toj inicijativi. Lula je ponovno prozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao suodgovornog za rat, istaknuvši da su “za svađu potrebna dvojica”.
Drugi je mirotvorac sada već bivši predsjednik Češke Miloš Zeman.
On je tijekom posjeta Srbiji upravo tu zemlju spomenuo kao mogućeg posrednika u mirovnim pregovorima jer nije uvela sankcije Moskvi, a jasno je osudila rusku agresiju na Ukrajinu s čime je i on suglasan.
- Neutralan položaj Srbije i to što ne podržava sankcije Rusiji može biti prednost za moguću ulogu medijatora, jer posrednik ne smije jasno stajati ni na jednoj strani - rekao je Zeman u Beogradu, dodajući da bi medijatori mogle biti i Turska te Austrija, zemlja EU koja nije članica NATO-a.
No, njegovu je inicijativu dobrim dijelom već minirao njegov nasljednik u uredu predsjednika Češke, Petr Pavel. On je u potezu bez presedana telefonski razgovarao s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen, iako Češka nema formalnih diplomatskih veza s Tajvanom, a Zeman je njegovao bliske odnose s Kinom i njezinim predsjednikom Jinpingom.
- Kineska strana protivi se da zemlje s kojima ima diplomatske veze stupaju u bilo kakav oblik službenog razgovora s tajvanskim vlastima. Novoizabrani češki predsjednik Pavel tijekom izbornog razdoblja otvoreno je rekao da treba poštovati načelo “jedne Kine” - podsjeća Peking.
Rusi će ipak shvatiti...
U toj zbrci mogu se prepoznati jasni interesi Srbije čiji predsjednik Aleksandar Vučić ponavlja da Srbija priznaje cjelovitost Ukrajine i u tome joj pomaže, a nitko ne pomaže Srbiji oko Kosova. I Kini bi položaj mirotvorca odgovarao jer produljeni rat ne čini dobro Pekingu koji je deklarirani saveznik Rusije, dok bi Lula znatno poboljšao svoj međunarodni rejting i povećao ugled u Južnoj Americi.
Čini se, ipak, da su za to mali izgledi, barem tako misli čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.
- Rusi govore da su za mir, a rade suprotno. Vidimo da se pripremaju za nastavak rata, mobiliziraju nove snage, više od 200.000 vojnika, a možda i više od toga. Nabavljaju i novo oružje i streljivo, povećavaju vlastitu proizvodnju kao što nabavljaju još oružja od autoritarnih država poput Irana i Sjeverne Koreje. Nema naznaka da je predsjednik Putin promijenio svoj cilj, a to je cjelovita kontrola nad Ukrajinom. Izgleda da se moramo pripremiti za dugotrajan rat - rekao je Stoltenberg.
Ponovno se špekulira i državnim udarom u Kremlju, kako predviđa Abas Galjamov, koji je nekada Putinu pisao govore, a sada je analitičar na američkom Foreign Policy Research Instituteu. Prema njegovim riječima, Rusima ne treba slab vođa koji ne može pobijediti Ukrajinu, a trpi velike žrtve uz pad životnog standarda, pa je moguće da za najviše 12 mjeseci dođe do vojnog udara, uz mogućnost da Putin čak i ne održi izbore sljedeće godine.
- Ruska ekonomija propada. Rat je izgubljen. Sve je više mrtvih, tako da će Rusi imati sve većih teškoća i pokušavat će pronaći objašnjenje zašto se to događa. Gledajući šire politički proces, sami će shvatiti da je to zato što njihovom zemljom upravlja stari tiranin i diktator - kazao je Galjamov za CNN.
.
Zbog učestalih napetosti na Kosovu, SAD i EU žele pod svaku cijenu riješiti kosovski problem vjerujući da će osnivanje zajednice srpskih općina (ZSO) dovesti do stabilnosti Kosova i Balkana.
Kosovski premijer Albin Kurti u nezavidnoj je situaciji jer ne slijedi diplomatske napore SAD-a i EU u pokušajima da se Srbija i Kosovo približe pravno obvezujućem sporazumu, tvrde kosovski analitičari, ukazujući da Kurtija nije bilo na jučerašnjem sastanku kosovskih čelnika u veleposlanstvu SAD-a u Prištini.
Dokaz da se brinu o Srbima
Veleposlanstvo je održalo sastanak s predstavnicima vlasti, političkim čelnicima i civilnim društvom, a glavna tema bila je ZSO, koju se Kosovo 2013. obvezalo formirati na sjeveru države u području sa srpskom većinom.
- Danas smo vodili raspravu o zajednici općina sa srpskom većinom. Zahvaljujem prisutnima što su iznijeli svoja stajališta. Nastavljamo se zalagati za provedbu svih obveza iz dijaloga - rekao je američki veleposlanik na Kosovu Jeffrey Hovenier.
Kurti je uvjeren da bi osnivanje ZSO bio put prema stvaranju nove “Republike Srpske” što bi destabiliziralo cijelu tu regiju.
Politički analitičar Shkëlzen Maliqi tvrdi da je administracija
Premijer Kosova Albin Kurti nije bio jučer pozvan u američko veleposlanstvo u Prištini na razgovor o ZSO-u
predsjednika Joea Bidena “pokazala dovoljno strpljenja za Kurtijevu aroganciju”. Maliqi kaže da je Kurti sam sebe doveo u lošu poziciju prema Washingtonu jer pokušava razviti suverenističku politiku ignorirajući stajališta Amerike koja od početka podržava neovisnost Kosova. Analitičar Ardian Arifaj smatra da EU i SAD vide izradu nacrta ZSO kao jamstvo da se Kosovo brine o srpskoj zajednici. Adriatik Kelmendi, generalni direktor televizije Klan Kosova, kaže da međunarodna zajednica ne nastoji nametnuti rješenje, već umjesto toga traži od Kosova “da pruži svoju viziju ZSO-a”.
I predstavnici Zaklade Friedrich Ebert u Prištini predstavili su nacrt statuta “Udruge općina u kojima je većina kosovskih Srba”, koji je izradila ta organizacija u partnerstvu s Europskim institutom za mir (EIP). Tim nacrtom predlaže se da će Udruga biti pravna osoba osnovana u skladu s ustavom i pravnim sustavom Kosova. Ističe se da će imati svoje službene simbole, uključujući grb i zastavu, koji će se izraditi u skladu s kosovskim ustavom i zakonom o lokalnoj upravi.
Zanimljivo je da su dan prije rasprave Derek Chollet, savjetnik američkog State Departmenta, i Gabriel Escobar, američki posebni izaslanik za zapadni Balkan, u kolumni za Time napisali da su SAD i EU stavili naglasak na integraciju zapadnog Balkana u transatlantsku obitelj.
U interesu Kosovara
”U veljači 2022. predsjednik Biden i kancelar Scholz izjavili su da su predani zatvaranju pitanja integracije zapadnog Balkana kako bi se konačno ostvarila cjelovita Europa, slobodna i u miru. Među našim najvažnijim ciljevima na zapadnom Balkanu je pomoći u stvaranju uvjeta za zdrave, mirne i stabilne odnose između Srbije i Kosova. Tijekom proteklih tjedana, zajedno s Francuskom, Njemačkom, Italijom i EU, putovali smo u Beograd i Prištinu kako bismo potaknuli obje strane da prihvate prijedlog EU da obje zemlje normaliziraju odnose, prekinu krug kriza i sukoba i odlučno unaprijede svoje europske integracije. Ovo je povijesna prilika koju, vjerujemo, obje strane trebaju iskoristiti... Predanost Kosova da stvori ZSO ne krši njegov ustav, niti prijeti njegovu suverenitetu, neovisnosti ili demokratskim institucijama. Snažno se protivimo stvaranju bilo kakve etničke zajednice nalik Republici Srpskoj u BiH. Međunarodna zajednica ne nastoji nametnuti rješenje. Traži od Kosova da pruži svoju viziju ZSO-a i spremna je ponuditi stručnost i političku podršku da bismo osigurali da ona radi u najboljem interesu Kosovara”, piše u kolumni.