Svatko treba preuzeti odgovornosti da bi naši liječnici imali što manje posla
Zdravstvena pismenost je sposobnost pojedinca da dođe do točnih i vjerodostojnih zdravstvenih informacija, razumije ih i koristi se njima kako bi prevenirao bolesti, odnosno poboljšao i unaprijedio vlastito zdravlje. Nažalost, hrvatsko je stanovništvo u velikoj mjeri zdravstveno nepismeno, prema nekim istraživanjima i više od 50%. Posebno je to došlo do izražaja u pandemiji COVID-19 kada je jako mnogo ljudi podleglo neprovjerenim i iskrivljenim informacijama. Stoga se tema zdravstvene pismenosti nametnula kao važan dio zdravstvene politike s ciljem poticanja više promišljanja o zdravlju svakog pojedinca i time unapređenja zdravlja sveg stanovništva. Društvena odgovornost medijima nalaže da se angažiraju pa je Večernji list s magazinom Ordinacija i portalom zdravlje.hr organizirao jučer konferenciju Zdravstvena pismenost na kojoj je okupio stručnjake iz zdravstva.
- U pandemiji koronavirusa osjetili smo da se ono što je Andrija Štampar davno promovirao možda i zagubilo. Pandemija je pokazala da se nikad ne smijemo umoriti govoreći o zdravlju, da uvijek treba promicati zdravlje, prevenciju prije svega, a onda sve korake koji su nužni da bi nacija bila zdravija. Svatko od nas trebao bi preuzeti svoj dio odgovornosti da bi liječnici u konačnici imali što manje posla. Upravo je to cilj ovog projekta. Ovo je projekt koji želi osvijestiti kod građana da zajedničkim naporima učinimo da broj slučajeva koji trebaju zahtjevniju medicinsku obradu bude što manji - iznio je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, ideju prve u nizu Večernjakovih konferencija o zdravstvu.
Najgore je kad na svojoj koži osjetite koliko je zdravstvena pismenost važna, podsjetio je ministar zdravstva Vili Beroš.
- Moje iskustvo s pandemijom i stupnjem zdravstvene prosvijećenosti našeg stanovništva nije dobro i, priznajem, temeljem tog iskustva, zdravstvena pismenost našla se u prijedlogu naših reformskih koraka. Prof. Andrija Štampar doista je utemeljitelj zravstvene pismenosti u Hrvata, ali povijest se ponavlja. Nove su okolnosti, ali ista odrednica. U ono se vrijeme on borio protiv izazova zaraznih bolesti koje su tada bile dominantne teme i to je uspješno radio. Danas se nalazimo pred izazovom slične vrste, ali ovaj put ne infektivnih nego kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, a poglavito onkoloških. Najbolje rezultate u liječenju naših pacijenata postići ćemo upravo razvijanjem zdravstvene pismenosti, i to novim preventivnim zdravstvenim pregledima, jačanjem svjesnosti o zdravlju i ojačavanjem uloge pacijenta u sustavu. Jedan od elemenata je i ocjenjivanje zdravstvene usluge, što također daje aktivniju ulogu u međuodnosu zdravstvenog sustava i pacijenata - istaknuo je ministar Vili Beroš.
Hrvatsko je stanovništvo u velikoj mjeri zdravstveno nepismeno, prema nekim istraživanjima i više od 50%