Večernji list - Hrvatska

Osiguranje je važan dio zdravstven­e pismenosti

- Romana Kovačević Barišić

Neki su nacionalni preventivn­i pregledi uspješni, neki nisu. Kod ranog otkrivanja raka dojke uz 60-postotni odaziv smrtnost je smanjena za fantastičn­ih 24%, a kod ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je slab i tu treba dodatno poraditi. Ističući uspjeh novog programa za rano otkrivanje raka pluća, koji je pokrenuo akademik Miroslav Samaržija, ministar Beroš naveo je da je odaziv tu čak 95% pa je u dvije godine, koliko program postoji, pregledano 14 tisuća ljudi. Među njima se kod njih 5% posumnjalo na tumorske promjene, a od toga je nađeno 140 karcinoma, od kojih je 60 operirano i prati se, a 30 je izliječeno.

– Akademik Samaržija kaže mi da nije u cijeloj svojoj karijeri izliječio toliko ljudi koliko ovim programom u dvije godine. Ovo su ekstremni dosezi! – naglasio je Beroš napomenuvš­i da jednako tako podržava i akademkinj­u Mirnu Šitum u osnivanju novog preventivn­og programa ranog otkrivanja melanoma. Akademkinj­a, naime, svake godine s kolegama i u suradnji s primarnim liječnicim­a na otocima provodi preventivn­e preglede i uspješno detektira promjene na koži, a ministar tu akciju ističe kao sjajnu sinergiju bolničkog i primarnog zdravstva.

Lažni oglasi

Istraživan­je HZJZ-a pokazat će razloge neodazivan­ja na preventivn­e nacionalne programe, poput onog za rano otkrivanje raka debelog crijeva na koji se odazove tek četvrtina pozvanih, rekla je tijekom panela dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljic­a Službe za epidemiolo­giju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a. – Uklanjanje­m pretkancer­oznih izraslina rak debelog crijeva može se spriječiti – podsjetila je.

Dr. Leonardo Bressan, predsjedni­k Koordinaci­je hrvatske obiteljske medicine Primorsko-goranske županije, objasnio je zašto obiteljske liječnike svakako treba uključiti kad je riječ o redefinici­ji kolorektal­nog programa.

– Obiteljski liječnici s pacijentom imaju određenu razinu povjerenja i, kad mi pacijente direktno upućujemo na neki pregled, npr. na test hemokultur­e, oko 90% ih i ode na njega jer imaju povjerenje u savjete koje im dajem kao dugogodišn­ji liječnik – kaže dr. Bressan. Zabrinjava­juće je niska razina zdravstven­e pismenosti, ustvrdio je, a očituje se u brojnim dolascima ljudi u ljekarne s formiranim zahtjevima donesenima na temelju poluinform­acija s interneta.

– Većina dođe s nekim informacij­ama koje smatraju znanjem pa ih je teško razuvjerit­i i uvjeriti ih u ono što im treba. Imamo problem s lažnim oglasima o čudotvorni­m lijekovima. Pokušali smo to rješavati, ali u sadržaj oglasa nitko ne ulazi. Treba osvijestit­i činjenicu da puno ljudi u ruralnim sredinama nevjerojat­no nasjeda na takve oglase i troši svoj novac na nešto što im neće pomoći ili će im još i naškoditi – rekla je mr. Ana Soldo, predsjedni­ca Hrvatske ljekarničk­e komore.Soldo je ponovno poslala poruku zdravstven­oj administra­ciji da je ljekarništ­vo neiskorišt­en potencijal. U ljekarne, naime, dolaze zdravi ljudi ili oni koji se smatraju zdravima, i to u prosjeku 30 puta godišnje. Puno bi se dalo napraviti kad bi se ljekarnike uključilo u kontrole kroničnih nezaraznih bolesti pa da ljekarnici uz izdavanje lijeka pacijentu daju informacij­e o njegovoj bolesti i korisnim navikama koje bi mu pomogle.

– U Kanadi je velik broj transplant­iranih prestao uzimati terapiju ne shvaćajući da to znači povratak na dijalizu. Nadam se da će se ljekarnike uključiti tako da pri izdavanju lijeka protiv dijabetesa, hipertenzi­je, KOPB-a i sl. savjetuju ljudima promjene koje trebaju napraviti u svojim životnim navikama jer im lijekovi sami za sebe neće pomoći – kazala je Soldo.

Slušajte pacijenta

CIvica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu upozorio je da se zdravstven­a pismenost tiče i ljudi koji rade u sustavu, a ne samo pacijenata. Treba naučiti slušati pacijenta, kaže Belina.

– Osoba u sustavu treba vam objasniti što je točka A i štoK je točka B, što dalje trebate napraviti. To je dio kome treba posvetiti odgovornos­t, pacijenta moramo učiniti dionikom – kazao je Belina. Dodao je da treba razmišljat­i o pravilnoj komunikaci­ji pa, s obzirom na to da ljudi u ruralnim područjima ne koriste internet u tolikoj mjeri, u svrhu zdravstven­e pismenosti valja koristiti TV, radio i tiskane medije.

Kvalitetan izvor znanstveno utemeljeni­h i vjerodosto­jnih informacij­a nalazi se na stranicama HeMED-a (Hrvatska elektronič­ka medicinska edukacija), rekao je Sani Pogorilić iz Inovativne farmaceuts­ke industrije (IFI).

– Priručnici su tu za liječnike, ali i za bolesnike, pretraživa­ti se može na tri ekrana i saznati puno toga o simptomima, indikacija­ma, raznim fazama bolesti, lijekovima, najboljim ishodima itd. Te stranice pridonijet će razvoju zdravstven­e pismenosti – kazao je Pogorilić.

YZdravstve­na pismenost važna je za sve kako bi mogli razumjeti, koristiti i pronaći zdravstven­e usluge i informacij­e koje pomažu u prevenciji i zaštiti dobrog zdravlja. Jedan od važnih faktora zdravstven­e pismenosti je i znanje o prednostim­a dodatnog zdravstven­og osiguranja.

Tako Croatia osiguranje u svojoj ponudi ima više vrsta zdravstven­ih osiguranja, među kojima su Dodatno i Dopunsko osiguraOng­jlea,sBzedrsatv­Dstovecnta­orpsisPmel­nuos,t Diagnose.me i Onko plan. Kako

Obiteljski liječnici s pacijentom imaju određenu razinu povjerenja i, kad mi pacijente upućujemo na neki pregled, oko 90% ih i ode na njega, kaže dr. Bressan

navode u Croatia osiguranju, interes za dodatnim zdravstven­im osiguranje­m posljednji­h deset godina raste, a tržište je od 2016. naraslo više od 335 posto.

Najčešći razlozi kupnje dodatnog zdravstven­og osiguranja su veći pristup privatnoj zdravstven­oj skrbi u sklopu kojeg osiguranic­i imaju pristup privatnim bolnicama, poliklinik­ama i ordinacija­ma te kraće čekanje za određene postupke. Među njima

ati1a po24li/k01li/n20ik23e opremljene najsuvreme­nijom opremom.S druge strane, glavni razlog zbog kojeg građani ne kupuju dodatna zdravstven­a osiguranja je slaba informiran­ost.

”Građani nerijetko zbog ograničenj­a javnog zdravstva samostalno plaćaju privatne zdravstven­e usluge, a zbog loše informiran­osti nisu svjesni da svoje troškove mogu ograničiti ugovaranje­m dodatnog zdravstven­og osiguranja te istovremen­o imati brzi pristup visokokva1­l6i:t1e9tnoj zdravstven­oj zaštiti”, navode u Croatia osiguranju.

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia