Osiguranje je važan dio zdravstvene pismenosti
Neki su nacionalni preventivni pregledi uspješni, neki nisu. Kod ranog otkrivanja raka dojke uz 60-postotni odaziv smrtnost je smanjena za fantastičnih 24%, a kod ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je slab i tu treba dodatno poraditi. Ističući uspjeh novog programa za rano otkrivanje raka pluća, koji je pokrenuo akademik Miroslav Samaržija, ministar Beroš naveo je da je odaziv tu čak 95% pa je u dvije godine, koliko program postoji, pregledano 14 tisuća ljudi. Među njima se kod njih 5% posumnjalo na tumorske promjene, a od toga je nađeno 140 karcinoma, od kojih je 60 operirano i prati se, a 30 je izliječeno.
– Akademik Samaržija kaže mi da nije u cijeloj svojoj karijeri izliječio toliko ljudi koliko ovim programom u dvije godine. Ovo su ekstremni dosezi! – naglasio je Beroš napomenuvši da jednako tako podržava i akademkinju Mirnu Šitum u osnivanju novog preventivnog programa ranog otkrivanja melanoma. Akademkinja, naime, svake godine s kolegama i u suradnji s primarnim liječnicima na otocima provodi preventivne preglede i uspješno detektira promjene na koži, a ministar tu akciju ističe kao sjajnu sinergiju bolničkog i primarnog zdravstva.
Lažni oglasi
Istraživanje HZJZ-a pokazat će razloge neodazivanja na preventivne nacionalne programe, poput onog za rano otkrivanje raka debelog crijeva na koji se odazove tek četvrtina pozvanih, rekla je tijekom panela dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a. – Uklanjanjem pretkanceroznih izraslina rak debelog crijeva može se spriječiti – podsjetila je.
Dr. Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Primorsko-goranske županije, objasnio je zašto obiteljske liječnike svakako treba uključiti kad je riječ o redefiniciji kolorektalnog programa.
– Obiteljski liječnici s pacijentom imaju određenu razinu povjerenja i, kad mi pacijente direktno upućujemo na neki pregled, npr. na test hemokulture, oko 90% ih i ode na njega jer imaju povjerenje u savjete koje im dajem kao dugogodišnji liječnik – kaže dr. Bressan. Zabrinjavajuće je niska razina zdravstvene pismenosti, ustvrdio je, a očituje se u brojnim dolascima ljudi u ljekarne s formiranim zahtjevima donesenima na temelju poluinformacija s interneta.
– Većina dođe s nekim informacijama koje smatraju znanjem pa ih je teško razuvjeriti i uvjeriti ih u ono što im treba. Imamo problem s lažnim oglasima o čudotvornim lijekovima. Pokušali smo to rješavati, ali u sadržaj oglasa nitko ne ulazi. Treba osvijestiti činjenicu da puno ljudi u ruralnim sredinama nevjerojatno nasjeda na takve oglase i troši svoj novac na nešto što im neće pomoći ili će im još i naškoditi – rekla je mr. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.Soldo je ponovno poslala poruku zdravstvenoj administraciji da je ljekarništvo neiskorišten potencijal. U ljekarne, naime, dolaze zdravi ljudi ili oni koji se smatraju zdravima, i to u prosjeku 30 puta godišnje. Puno bi se dalo napraviti kad bi se ljekarnike uključilo u kontrole kroničnih nezaraznih bolesti pa da ljekarnici uz izdavanje lijeka pacijentu daju informacije o njegovoj bolesti i korisnim navikama koje bi mu pomogle.
– U Kanadi je velik broj transplantiranih prestao uzimati terapiju ne shvaćajući da to znači povratak na dijalizu. Nadam se da će se ljekarnike uključiti tako da pri izdavanju lijeka protiv dijabetesa, hipertenzije, KOPB-a i sl. savjetuju ljudima promjene koje trebaju napraviti u svojim životnim navikama jer im lijekovi sami za sebe neće pomoći – kazala je Soldo.
Slušajte pacijenta
CIvica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu upozorio je da se zdravstvena pismenost tiče i ljudi koji rade u sustavu, a ne samo pacijenata. Treba naučiti slušati pacijenta, kaže Belina.
– Osoba u sustavu treba vam objasniti što je točka A i štoK je točka B, što dalje trebate napraviti. To je dio kome treba posvetiti odgovornost, pacijenta moramo učiniti dionikom – kazao je Belina. Dodao je da treba razmišljati o pravilnoj komunikaciji pa, s obzirom na to da ljudi u ruralnim područjima ne koriste internet u tolikoj mjeri, u svrhu zdravstvene pismenosti valja koristiti TV, radio i tiskane medije.
Kvalitetan izvor znanstveno utemeljenih i vjerodostojnih informacija nalazi se na stranicama HeMED-a (Hrvatska elektronička medicinska edukacija), rekao je Sani Pogorilić iz Inovativne farmaceutske industrije (IFI).
– Priručnici su tu za liječnike, ali i za bolesnike, pretraživati se može na tri ekrana i saznati puno toga o simptomima, indikacijama, raznim fazama bolesti, lijekovima, najboljim ishodima itd. Te stranice pridonijet će razvoju zdravstvene pismenosti – kazao je Pogorilić.
YZdravstvena pismenost važna je za sve kako bi mogli razumjeti, koristiti i pronaći zdravstvene usluge i informacije koje pomažu u prevenciji i zaštiti dobrog zdravlja. Jedan od važnih faktora zdravstvene pismenosti je i znanje o prednostima dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Tako Croatia osiguranje u svojoj ponudi ima više vrsta zdravstvenih osiguranja, među kojima su Dodatno i Dopunsko osiguraOngjlea,sBzedrsatvDstovecntaorpsisPmelnuos,t Diagnose.me i Onko plan. Kako
Obiteljski liječnici s pacijentom imaju određenu razinu povjerenja i, kad mi pacijente upućujemo na neki pregled, oko 90% ih i ode na njega, kaže dr. Bressan
navode u Croatia osiguranju, interes za dodatnim zdravstvenim osiguranjem posljednjih deset godina raste, a tržište je od 2016. naraslo više od 335 posto.
Najčešći razlozi kupnje dodatnog zdravstvenog osiguranja su veći pristup privatnoj zdravstvenoj skrbi u sklopu kojeg osiguranici imaju pristup privatnim bolnicama, poliklinikama i ordinacijama te kraće čekanje za određene postupke. Među njima
ati1a po24li/k01li/n20ik23e opremljene najsuvremenijom opremom.S druge strane, glavni razlog zbog kojeg građani ne kupuju dodatna zdravstvena osiguranja je slaba informiranost.
”Građani nerijetko zbog ograničenja javnog zdravstva samostalno plaćaju privatne zdravstvene usluge, a zbog loše informiranosti nisu svjesni da svoje troškove mogu ograničiti ugovaranjem dodatnog zdravstvenog osiguranja te istovremeno imati brzi pristup visokokva1l6i:t1e9tnoj zdravstvenoj zaštiti”, navode u Croatia osiguranju.