Najveći svjetski državni fond izgubio 164 milijarde dolara

Norveški državni mirovinski fond, “težak” 1,3 bilijuna dolara, koji posjeduje nekretnine i dionice kompanija diljem svijeta, objavio je rekordan gubitak od ulaganja od čak 1,64 bilijuna kruna (164,4 milijarde dolara ili 151,9 milijardi eura) za 2022. godinu. Time je završen trogodišnji niz golemih profita. Najveći gubitak najvećeg državnog fonda u svijetu u prošlosti iznosio je 633 milijarde kruna 2008. godine. Nadzornik fonda Norges Bank Investment Management priopćio je da su rat u Ukrajini i kombinacija drugih čimbenika stvorili netipično poslovno okruženje 2022.

- Na tržište su utjecali rat u Europi, visoka inflacija i rastuće kamatne stope. To je u isto vrijeme negativno utjecalo i na tržište dionica i na tržište obveznica, što je vrlo neobično rekao je izvršni direktor Nicolai

Tange, prenosi Deutsche Welle. Godišnji gubitak prekinuo je rekordni niz u kojem su godišnji prinosi fonda premašivali bilijun kruna u svakoj od tri godine od 2019. do 2021. - više od četiri bilijuna kruna zajedno. Unatoč najnovijim brojkama, fond koji se financira iz poreza na prihode od prodaje nafte i plina još je veći nego što je bio prethodne godine. Zbog novih poreznih priljeva iznosi 12,43 bilijuna kruna, u usporedbi s 12,34 bilijuna kruna na kraju 2021. godine.

Fond je osnovan 1996. kako bi ulagao prihode od prodaje nafte i plina za mirovine svih građana Norveške. Trenutačno drži udjele u više od 9300 poduzeća diljem svijeta, među njima i u desetak hrvatskih, što je oko 1,3% svih kotiranih dionica. Fond također ulaže i u obveznice, nekretnine te u infrastrukturu obnovljivih izvora energije. Svi sektori u koje fond ulaže zabilježili su negativne prinose prošle godine, uz izuzetak onog energetskog.

Prinos na ulaganja u dionice fonda za 2022. iznosio je minus 15,3 posto, a prinos na ulaganja s fiksnim prihodom minus 12,1 posto.

Međutim, fond je ostvario pozitivan povrat od 0,1% na neuvrštene nekretnine i 5,1% na projekte obnovljive energije.

Rekordan gubitak rezultat je poremećaja na tržištu izazvanih ratom, visokom inflacijom i rastućim kamatnim stopama