HNB kupio dvije tone zlata vrijedne 95 milijuna eura
HNB je bio jedna od središnjih banaka koja nije imala zlatnih rezervi jer su nekoliko puta početkom 2000-tih bile prodavane
Domaćim medijima jučer je prostrujala vijest prema kojoj je Hrvatska narodna banka u prosincu prošle godine kupila gotovo dvije tone zlata. Vijest su mnogi portali objavili citirajući Krishana Gopaula, analitičara World Gold Councila, koji je izjavio da je HNB u prosincu kupio gotovo dvije tone zlata, a prije toga nije prijavio nikakvu imovinu u zlatu, i to još od 2001. Riječ je o 56.256 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona, u ukupnoj vrijednosti od 95 milijuna eura, kako je HNB naveo na svojim stranicama. Razlog je takve odluke vrlo konkretan - iznos prijenosa deviznih pričuva određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ESB-a, a struktura prijenosa određena je tako da se 85% iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15% u zlatu. Dakle, iznos deviznih pričuva izraženih u eurima koje je HNB trebao prenijeti ESB-u ocijenjen je na 639,9 milijuna eura, a od toga je u zlatu trebalo biti spomenutih 96 milijuna.
– Za potrebe prijenosa zlata, Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku). Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023., stoji u objavi HNB-a. Tako je okončano podulje razdoblje u kojem je Hrvatska narodna banka bila jedna od središnjih banaka koja nije imala zlatnih rezervi jer su u nekoliko navrata početkom 2000-tih prodavane. To se dogodilo, kako je prije nekoliko godina pojašnjeno u Poslovnom dnevniku, zato što HNB nije tada bio zaštićen u slučaju pada cijene te je kretanje cijene zlata bilo nemoguće predvidjeti. I tako je donesena odluka o prodaji zlata iz portfelja međunarodnih pričuva. Kako su tada pojasnili iz Vlade, cijena zlata imala je bitno veću volatilnost od okvira unutar kojeg se nalaze sve ostale investicije međunarodnih pričuva HNB-a, a prinos zlata u bilo kojem razdoblju mogao je biti i negativan, odnosno cijena zlata fluktuira ovisno o faktorima koje nije moguće predvidjeti. Riječ je bila najprije o 13,127 tona zlata prodanih s datumom 25. rujna 2001., po cijeni od 277,78 dolara za uncu. Zatim je prodan i 23-postotni udio zlata iz sukcesije bivše države koji je bio pohranjen kod središnje banke Francuske te švicarske Credit Suisse. To je obavljeno po nalogu Ministarstva financija, a 42.494,396 unci zlata prodano je za otprilike 31 milijun dolara. Prodajom tog zlata Republika Hrvatska ostvarila je ukupno 31,154.109 USD. Portali specijalizirani za trgovanje vrijednim metalima primjećuju da je vrijednost zlata sada puno viša, oko 1900 dolara za uncu, no treba uračunati i inflaciju u razdoblju od sada već 18 godina. U izvješću World Gold Councila ističe se da lanjska potražnja središnjih banaka za zlatom nije bila veća posljednjih 55 godina, a zbog krize raste i potražnja ulagača.